NERADNA NEDJELJA: Dobra ili loša
Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH trebao bi do kraja godine da bude razmatran na sjednici Vlade nakon čega će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Izmjene bi, između ostalog, predviđale uvođenje neradne nedjelje za trgovinske radnje. Iako se mnogi radnici i građani nadaju ovom usvajanju, stručnjaci tvrde da bi to imalo negativne ekonomske posljedice.
Uvođenje neradne nedjelje inicirao je Sindikat radnika u trgovini, kojih u Federaciji BiH ima oko 99.000. Postojali bi izuzeci – kao što su suvenirnice, pekare, benzinske pumpe, dežurne apoteke te ono što bude odredio Federalni štab civilne zaštite u slučaju neke elementarne i druge nepogode.
„Novi prijedlog zakona o unutranjoj trgovini podrazumijeva da će se u sklopu tih članova riješiti i pitanje neradne nedjelje. Mi smo po uzoru na praksu i propise Hrvatske taj član uredili, s tim da trenutno se ide u tom smjeru da će sve nedjelje biti neradne“, objašnjava ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (NS)
Oni koji su živjeli u vrijeme Jugoslavije, uživali su u neradnim nedjeljama, što danas nije slučaj
Ipak, da nismo ni usvojili zapadne demokratske vrijednosti, govori to da su nam plate još u socijalizmu sa kapitalističkim vikendima. Ukoliko novim izmjenama bude zabranjen rad vikendom, ekonomisti tvrde da će to samo dodatno ugroziti trgovce.
„Sasvim je sigurno da bi negativno utjecalo ukoliko se odluka donese samo na jednom dijelu BiH. Veliki trgovinski lanci lako mogu da se bore s tim problemom zbog toga što jedan isti lanac ima trgovine u oba entiteta i na neki način ukupan rezultat će biti približan. Međutim, mali trgovci koji posluju samo na lokalnom području će itekako imati gubitke i posljedično bi moglo doći do otpuštanja radnika ili smanjenja njihovih primanja“, upozorava ekonomist Igor Gavran.
Mali trgovci, pak, tvrde drugačije
U Kantonu Sarajevo neradnu nedjelju uglavnom primjenjuju male trgovačke radnje dok veliki trgovinski lanci rijetko kada imaju bar skraćeno radno vrijeme.
„Ja sam nedjelju prestala raditi, smatram da nisam izgubila i podržavam da se nedjeljom ne radi. Svako ko želi kupiti će se naviknuti da kupi subotom ili radnim danom – zna da nedjeljom ne može kupovati i to je to“, kaže jedna vlasnica trgovinske radnje.
Selektivno praktikovanje neradne nedjelje nije dugoročno rješenje. Potrebno je zakone uskladiti – i na nivou kantona i na nivou i cijele države. U RS-u ova odluka je na nivou gradskog vijeća, pa su tako u Bratuncu, Zvorniku i Bijeljini već duži vremenski period nedjelje ili neradne ili skraćene. U FBiH, također, postoji nekoliko gradova koji su počeli primjenjivati ovu odluku, a građani tvrde da je tako nešto davno trebalo biti usvojeno.
„Moja žena stjecajem okolnosti je bila trgovac tako da nije mogla izdržati i ne radi više upravo zbog tih pritisaka i psihičkih… Mijenjanja smjena, iz prve u drugu, jedan dan u mjesecu slobodan – to je izrabljavanje radnika, ispadne kao robovlasničko društvo.“
„Neka narod odmori, treba ih još poubijati.“
„Nigdje u Evropi ne rade nedjeljom. Ja ne živim ovdje, nedjelja je neradni dan za sve, niko ne smije raditi, sve je zatvoreno.“
Zakonom o unutrašnjoj trgovini, između ostalog, definisano je i zaokruživanje cijena, elektronsko poslovanje, odnosno e-trgovina, kao i samouslužno točenje goriva na benzinskim pumpama.
„Udruženje poslodavaca još nije zauzelo finalni stav o ovom zakonu. Ako se uključimo u zakonska rješenja, ukoliko se nađu rješenja – mislim da to može vidjeti svjetlo dana i da ćemo biti blagonakloni prema tome“, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Hoće li građani odlučiti da svoju nedjeljnu kupovinu obave u susjednim mjestima drugog entiteta, vlastiti je izbor, bitno je da on postoji. Zakon koji bi uključio neradnu nedjelju omogućio bi ljudima da bar jedan dan imaju zakonski slobodan za sebe i svoje bližnje.
Izvor: federalna.ba
