Njemačko državljanstvo kani uzeti 27,4% novih hrvatskih iseljenika
Samo 8 posto roditelja iz novije generacije iseljenika djecu je upisalo u program hrvatske nastave u Njemačkoj, a više od 27 posto ih želi uzeti njemačko državljanstvo, piše u subotu Večernji list. Uz to noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj.
Pokazalo je to istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Percepcija iseljenika o Hrvatskoj“provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021, navodi dnevnik. Dok su mnogi stariji iseljenici, ističe Jurić, cijelog života živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine ne uočava, naprotiv, čak prevladava negativna slika.
Hrvati u domovin imaju negativan stav prema iseljeništvu, a iseljenici negativnu percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini
Inače, Hrvatska je krajem prosinca 2020. imala svega 4,036 milijuna stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046 građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba. Samo u Njemačku lani se iselilo 26.355 građana. Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6% zadržalo pozitivnu percepciju domovine, kaže Jurić, donosi Večernji list.
