Nobelova nagrada za mir ide predsjedniku Kolumbije
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je u petak norveški odbor za dodjelu te nagrade.
Kolumbijski predsjednik dobio je prestižno priznanje zbog potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a kojim bi nakon 52 godine trebao biti okončan najdulji oružani sukob u Latinskoj Americi, ali su ga birači odbili na referendumu u nedjelju jer su ga smatrali preblagim prema pobunjenicima.
Santos je nagrađen zbog svojih odlučnih napora da privede kraju građanski rat koji traje više od pola stoljeća, objavio je Norveški Nobelov odbor. On je inicirao pregovore koji su kulminirali potpisivanjem mirovnog sporazuma između vlade i gerilaca FARC-a, navodi se u obrazloženju.
Santos je obećao da će oživjeti mirovni plan unatoč neuspjehu na referendumu, rekla je predsjednica odbora Kaci Kullmann. Glasači nisu rekli ‘ne’ miru, rekli su ne aranžmanima iz sporazuma, objasnila je Kulmann.
“Tim je važnije da strane iz sporazuma koje predvode predsjednik Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono (poznat kao Timošenko), nastave poštivati prekid vatre”, rekla je Kullmann.
Nagradu Santosu treba gledati i kao priznanje kolumbijskom narodu, onima koji su pridonijeli mirovnom procesu i predstavnicima bezbrojnih žrtava rata, dodala je predsjednica odbora.
Kolumbijski građanski rat, jedan od najduljih građanskih ratova u modernoj povijesti, odnio je 250 tisuća života i raselio šest milijuna ljudi.
Novčani dio nagrade iznosi osam milijuna švedskih kruna (6,24 milijuna kuna).
Analitičari su prije referenduma bili uvjereni da će kolumbijski mirovni sporazum dobiti Nobelovu nagradu, ali su nakon objave rezultata toga plebiscita bili uvjereni da za to više nema nikakvih izgleda. I već kao po običaju, još su jednom promašili u prognozi.
Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane.
Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje “onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu”.
Nagrada bit će za mir bit će uručena “osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa”, napisao je Nobel.
Nagrada za mir jedina je od šest nagrada o kojoj se odlučuje u Norveškoj. Nobel je želio uključiti Norvešku u svoju inicijativu jer su Norveška i Švedska u to doba bili udruženi u zajedničku državu.
Prošle godine nagradu je dobio Tuniški mirovni kvartet.
Evo tko su sve bili kandidati:
Angela Merkel
Među političkim liderima najozbiljniji kandidat je bila njemačka kancelarkaAngela Merkel. Veliki broj ljudi i institucija očekivao je da Nobela dobijeSnowden.
Svetlana Gannushkina
Neki su vjerovali da je među glavnim kandidatima i ruska aktivistica Svetlana Gannushkina, koja desetljećima radi s migrantima i izbjeglicama.
Rat u Siriji i izbjeglice donijele su više kandidata za Nobela: stanovnike grčkih otoka, koji već dvije godine nesebično pomažu migrantima s mora,Nadiu Marad, aktivistkinju i djevojčicu koja je preživjela seksualno ropstvo u ISIL-u, a kandidati za uglednu nagradu bili su i pripadnici sirijske spasilačke službe tzv. Bijeli šljemovi.
Ernest Moniz i Ali Akbar Salehi
Neki među njima smatrali su da će nagrada u ruke pregovaračima o iranskom nuklearnom sporazumu koji je potpisan prošle godine i učinkovito je zaustavio teheransko nuklearno nastojanje u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, uvedenih još 2006. godine, Monizu i Salehiju.
Netko je nominirao čak i Donalda Trumpa.
– A možda će u petak izvući novog zeca iz šešira – kazao je povjesničar Nobelovih nagrada Asle Sveen.
Na kraju je nagrada ipak otišla u ruke najizglednijeg dobitnika, kolumbijskog predsjednika.
24sata.hr
