Nova školska godina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji počinje u znaku kurikularne reforme

Nova školska godina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji počinje u znaku kurikularne reforme, koja će se, prema riječima Željka Ćorića iz Zavoda za školstvo Mostar, od ove jeseni primjenjivati u osnovnim školama koje nastavu izvode po hrvatskom planu i programu. Riječ je o procesu koji se priprema već nekoliko godina, a nakon što je prošle godine eksperimentalno proveden u tri mostarske škole – OŠ Antuna Branka Šimića, OŠ Ilije Jakovljevića i OŠ Marina Držića Buna sada ulazi u širu primjenu, piše Hercegovina.info

Reforma je osmišljena s ciljem modernizacije nastave, rasterećenja učenika od suvišnih sadržaja i jačeg fokusa na razvoj kompetencija. No, iako su ciljevi hvalevrijedni, ostaje pitanje koliko su škole, kao i nastavnici i sam obrazovni sustav uopće spremni za ovaj proces.

Prema riječima ravnatelj ovoga zavoda Željka Ćorića, u nju se jednom moralo krenuti.

“Morao je doći trenutak kada ćemo napraviti taj prvi korak i započeti reformu. Mi jednostavno ne možemo više djecu držati u ovom sustavu u kojem smo radili. Cilj nam je da nastava bude bliža novim generacijama. Cilj je rasteretiti učenike od suvišnih sadržaja i fokusirati se na ono što je ključno za usvajanje znanja i vještina”, pojašnjava Ćorić za Hercegovina.info.

Analiza prošlogodišnjeg projekta

Prošle školske godine tri osnovne škole u Mostaru provele su eksperimentalnu kurikularnu reformu s ciljem ispitivanja novih nastavnih planova i pristupa učenju. Reforma je predstavljena kao važan iskorak prema modernizaciji obrazovanja, ali se u praksi suočila s nizom poteškoća koje su otvorile pitanje njezine provedivosti u postojećim zakonskim i institucionalnim okvirima.

Kako je navedeno iz Zavoda, sudionici su tijekom provedbe najčešće isticali nedostatak nastavnih materijala i smjernica za planiranje i vrednovanje. Poseban izazov predstavljala je i nedovoljna podrška te edukacija na samom početku, kada su se učitelji suočavali s nejasnoćama u vezi s ishodima i poteškoćama u poučavanju. Osim tehničkih i organizacijskih prepreka, naglašeno je i da nije bilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu nastave i praćenje učenika.

Unatoč tim problemima, analiza Zavoda za školstvo Mostar pokazala je da su promjene u nastavi imale pretežno pozitivan učinak. Većina sudionika (65,5%) istaknula je da su učenici pokazali veći interes, dok je 21% ispitanika kao glavni rezultat navelo povećanu motivaciju. Aktivno uključivanje školskih timova prepoznalo je 78,6% ispitanika, što se odrazilo na bolje rezultate i veću dosljednost u provedbi.

Kao najvažniji dobitak navodi se veća aktivnost učenika (31%), uz razvoj samostalnosti, odgovornosti, kritičkog mišljenja i suradnje. Zaključeno je da su promjene doprinijele kvalitetnijem i smislenijem učenju, ali i da je za uspješnu implementaciju nužna sustavna i kontinuirana podrška učiteljima te bolji uvjeti i resursi.

Početnički problemi

Iako novi kurikulum nije usklađen s važećim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i s podzakonskim aktima u HNŽ iz Zavoda poručuju eksperimentalna primjena predmetnih kurikuluma će, pojašnjava Ćorić, biti pokazatelj što treba mijenjati i korigirati u navedenom Zakonu koji čeka na usvajanje.

Dok se od kurikularne reforme očekuje da donese suvremenije metode podučavanja i ispitivanja učenika, istodobno je jasno da će sama provedba zahtijevati kompromise koji bi u početnim fazama mogli stvoriti poteškoće.

”Određene elemente bit će potrebno usklađivati u hodu jer nije moguće sve izazove predvidjeti unaprijed, no upravo je to i bit reforme, stalno učenje, prilagođavanje i nadogradnja”, objašnjava Ćorić.

Ističe nakon ove školske godine analizirat će se mane i nedostaci i prilagođavati za iduću godinu.

‘To je bio najbolji izbor’

U našoj županiji reforma će najprije zahvatiti prve i šeste razrede osnovnih škola, dok će djeca koja su prošle godine sudjelovala u eksperimentalnoj provedbi nastaviti po novoj metodi. Iako nelogično zvuči šesti razredi, Ćorić objašnjava to je bio najbolji izbor.

”Prvi razredi kreću od samog početka i na taj način učenici odmah od početka osnovnog obrazovanja usvajaju znanja i vještine prema modernim metodama rada. Šesti razredi, iako se na prvi pogled može činiti nelogičnim, logičan su izbor jer tada prelaze iz razredne u predmetnu nastavu i dalje će moći raditi po novim standardima“, istaknuo je Ćorić.

No, kako reforma polazi od šestog, javlja se nesklad u provedbi u vezi drugog stranog jezika koji se prema kulikuralnoj reformi počinje učiti od petog razreda. S toga se opravdano pojavljuje zabrinutost jer će učenici u toj dobi morati u jednoj školskoj godini usvojiti gradivo koje je inače raspoređeno na dvije godine – peti i šesti razred.

„Znali smo od samog početka da će se pojaviti problem s uvođenjem drugog stranog jezika, ali smo napravili prilagodbu. Najvažnije je da dijete ostvari ishode učenja – ono što je trebalo savladati u petom i šestom razredu sada je objedinjeno i skraćeno, tako da će učenici na kraju šestog razreda imati znanje jednako kao da su učili dva razreda. To svakako predstavlja dodatni pritisak na djecu, no taj kompromis bio je nužan“, pojasnio je Ćorić.

Novine i u ocjenjivanju i ispitivanju

Objašnjava, promjene s kurikualrnom reformom dolaze u sadržaju, predavanju, ispitivanju ali i ocjenjivanju. Naglasak više neće biti samo na reprodukciji činjenica, nego na razumijevanju, primjeni znanja. Ispitivanje se neće temeljiti na klasičnim testovima i ispitivanjima lekcija, već na stalnom praćenju rada i angažmana učenika

„Više se neće gledati samo koliko je dijete zapamtilo činjenica, nego koliko razumije gradivo, da ga zna primijeniti i povezati s realnim životom. Ispitivanje se neće temeljiti na klasičnim testovima i ispitivanjima lekcija, već na stalnom praćenju rada i angažmana učenika. To je suština, razvijati kompetencije, a ne samo reprodukciju znanja“, ističe Ćorić.

Dodaje više se ne radi o tome hoće li dijete sutra biti ispitano i znati lekciju napamet, nego o tome da kroz projekte i praktične zadatke pokaže stvarno znanje i trud.

Smanjenje sadržaja

Reformom se išlo i na smanjenje sadržaja. Ćorić pojašnjava sve što se moglo pojednostaviti i izbaciti iz preopterećenih planova, urađeno je. Kaže, sve se nastojalo svesti na manju mjeru.

”I sad smo imali sastanak oko reforme i opet smo vidjeli da je u nekim predmetima i dalje ostalo previše gradiva, i to smo srezali. U narednom razdoblju bit će potrebno dodatno prilagođavanje i dorade”, naglašava.

Smanjenje broja učenika

Kako bi se učitelji mogli više posvetiti svakom djetetu ovom kurikularnom reformom predviđeno je smanjenje broja učenika u razredima na najviše 15. No, ta promjena u HNŽ-u ne može stupiti na snagu odmah, nego ostaje na razini planova koji zahtijevaju izmjene zakona i standarda. Do tada će se u brojnim školama nastava prilagođavati – ondje gdje je moguće smanjiti, a gdje nije, nastavit će se raditi po starom modelu.

Opterećenja učenika brojem sati

Jedna od ključnih primjedbi na implementaciju kurikularne reforme odnosi se na neusklađenost opterećenja učenika s važećim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Naime, članak 46. tog zakona jasno propisuje da učenik razredne nastave može imati najviše četiri sata redovite nastave dnevno, odnosno ukupno 20 sati tjedno, dok je za učenike predmetne nastave dopušteno maksimalno pet sati dnevno, odnosno 25 sati tjedno. Kada se uračunaju svi oblici rada, ukupno opterećenje ne smije prelaziti 25 sati za razrednu, odnosno 30 sati za predmetnu nastavu.

Međutim, prema planu implementacije novog kurikuluma, navedena ograničenja se premašuju.

Na ove prigovore reagirao je Ćorić, istaknuvši da novi nastavni planovi formalno ne prelaze zakonski dopušteni broj sati.

„Kada se gleda fond redovite nastave, on je u granicama koje zakon propisuje. U predmetnoj nastavi, primjerice za sedmi razred, ukupno opterećenje iznosi 28 do 29 sati tjedno, što je manje od zakonom dopuštenih 30 sati. Eventualni prelazak nastaje tek ako roditelji odluče upisati dijete na izborne ili dodatne predmete, što je stvar osobnog izbora, a ne obveze,“ pojasnio je Ćorić.

Koliko je struka uključena

Reforma sama po sebi ne znači mnogo ako struka nije spremna i dovoljno uključena u njezinu provedbu. Upravo zato nameće se pitanje koliko su nastavnici zaista dio procesa koji će najviše utjecati na njihov rad.

Prema riječima Zavoda za školstvo Mostar, do sada je kroz njihove organizirane edukacije prošlo 700 učitelja i profesora uključenih u eksperimentalne razrede, a stručno usavršavanje nastavlja se i u školskoj 2024./2025. godini prilikom čega će Zavod biti na usluzi svim školama i nastavnom osoblju.

Ćorić pojašnjava da je u izradi kurikuluma sudjelovalo oko stotinjak nastavnika iz više županija koje nastavu izvode po hrvatskom planu i programu. Poziv za rad na kurikulumu bio javan, iz Hercegovačko-neretvanske županije koja broj neki 900 prosvjetnih djelatnika prijavio se tek mali broj zainteresiranih.

”Poziv je bio otvoren i javan, a iz naše županije javilo se tek dvadesetak nastavnika, od kojih je troje ili četvero na početku odustalo. Istina je da se iz HNŽ-a uključio relativno mali broj ljudi, no kada se vidi koliki je to obim posla i kakvu zahtjevnu pripremu traži, jasno je zašto se mnogi nisu odlučili prihvatiti taj izazov” kazao je Ćorić.

Istaknuo je da su svi u HNŽ nastavnici imali priliku dati svoje mišljenje na završnu verziju kurikuluma ali i za to nije bio veliki odziv.

„Svi su imali priliku sudjelovati u izradi i dati svoje komentare na završnu verziju kurikuluma, ali nisu. S toga kada krene nitko nema razloga prigovarati kurikulumu,“ zaključio je Ćorić za Hercegovina.info.

Kronična boljka našeg obrazovnog sustava

Naš obrazovni sustav ima svoju kroničnu boljku – gotovo sve velike promjene uvodimo nespremni. Tako je bilo s uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja, tako i s online nastavom tijekom pandemije. Uvijek kaskamo, čekamo zadnji trenutak i promjene uvodimo tek kada više nema druge. Umjesto planiranja, učimo u hodu i tek naknadno popravljamo ono što nije valjalo.

Zaboravljamo pritom da obrazovni svijet mora pratiti tehnološki i društveni razvoj. Samo u posljednje četiri godine, dok smo mi radili na kurikularnoj reformi, svijet se nepovratno promijenio. Alati poput ChatGPT-a već mijenjaju način na koji učimo i radimo. Obrazovanje mora pratiti tempo razvoja.

Nema dvojbe – u starom obrazovnom sustavu više se ne može ostati, ali na reformu koju danas provodimo trebalo je krenuti puno ranije.