NOVI PRAVILNIK U FBiH: Policija mora odmah reagirati na svaku prijavu nasilja

U Federaciji Bosne i Hercegovine od jučer je na snazi novi Pravilnik o postupku i načinu provođenja procjene rizika za žrtve nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, koji je donijelo Federalno ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, prenosi Istina.media.

Ovaj dokument donosi preciznije procedure i veću odgovornost institucija u lancu zaštite.

Cilj mu je unaprijediti preventivno djelovanje, ubrzati reakcije nadležnih tijela i spriječiti tragedije koje su, nažalost, u prošlosti u FBiH često bile posljedica propusta u sustavu.

Jedan od najmonstruoznijih i najsurovijih slučajeva femicida i obiteljskog nasilja bilo je ubojstvo Nizame Hećimović 2023. godine u Gradačcu.

Do danas nitko iz policijskih struktura nije odgovarao za to što ova žrtva nije bila zaštićena, iako je policija bila prva u lancu odgovornih koji su je trebali spasiti.

Naprotiv, i dalje postoji niz nerazjašnjenih okolnosti koje upućuju na to da je policija u Gradačcu čak pomagala nasilniku, piše Raport.

Što znači procjena rizika

Prema novom Pravilniku, procjenu rizika ubuduće će provoditi kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, odnosno policijski službenici koji prvi dolaze u kontakt s prijavom nasilja.

Policajci koji dolaze na intervenciju po prijavi nasilja u obitelji više neće svoj posao završavati samo evidentiranjem incidenta i prosljeđivanjem izvješća nadležnom tužiteljstvu.

Sada je propisano da su policijski službenici dužni odmah po saznanju za događaj pristupiti izradi procjene rizika, koristeći propisane obrasce i metodologiju.

Ako netko od njih bude štitio nasilnika, prema podacima iz obrasca bit će jasno tko je to učinio i zašto.

Procjenu rizika policija će provoditi u suradnji s centrima za socijalni rad, tužiteljstvima, sudovima i sigurnim kućama, što bi trebalo osigurati koordiniran i brz odgovor na nasilje te učinkovitiju zaštitu žrtava.

Važno je da sve žrtve koje prijave nasilje ubuduće budu upoznate s novim Pravilnikom i da od policije očekuju veću zaštitu i konkretnije korake nego što je to dosad bio slučaj.

Nove informacije – reevaluacija

Procjena rizika, prema članku 5. Pravilnika, „predstavlja sustavni proces koji ima za cilj identifikaciju, analizu i ocjenu potencijalnih rizika i čimbenika koji mogu dovesti do nasilja unutar obitelji“.

U praksi to znači da institucije moraju sagledati sve okolnosti — od prethodnih prijetnji, posjedovanja oružja i psihičkog stanja počinitelja, do ranjivosti žrtve i mogućnosti ponavljanja nasilja.

Pravilnik jasno propisuje da se prilikom procjene razmatra, između ostalog, „posjeduje li počinitelj nasilja vatreno oružje, je li ranije činio nasilje, prijeti li fizičkim ozljeđivanjem, ubojstvom ili samoubojstvom, te doživljava li žrtva strah i kako sama procjenjuje rizik od ponavljanja nasilja“.

Novina koju Pravilnik donosi jest obvezna reevaluacija ili ponovna procjena rizika svaki put kada se pojave nove informacije.

Članak 10. Pravilnika propisuje da „procjena rizika ne predstavlja jedinstven događaj“, već stalni proces koji se mora preispitivati nakon svakog novog incidenta ili promjene okolnosti.

Ovim se nastoji spriječiti da žrtve budu zaboravljene nakon prve reakcije policije te da sustav ostane aktivan sve dok postoji i najmanja prijetnja.

Obveza potpune zaštite žrtve

Iako Pravilnik ne predviđa pojedinačne kazne, jasno definira institucionalnu odgovornost i obvezu koordiniranog djelovanja.

U članku 8. stoji da procjena rizika „predstavlja osnovu za postupanje i djelovanje subjekata zaštite“, što znači da svako nadležno tijelo mora poduzeti mjere u skladu s nalazima procjene — od preventivnih intervencija do izrade plana sigurnosti žrtve.

Time se, barem formalno, zatvara krug u kojem je u prošlosti često izostajala odgovornost za nepostupanje, jer sada svi sudionici u lancu zaštite imaju jasno definiranu ulogu i obveze.

Primjena novog Pravilnika trebala bi doprinijeti bržem reagiranju policije, boljoj komunikaciji između institucija i sigurnijem položaju žrtava.

Svaka prijava nasilja sada mora rezultirati konkretnom procjenom rizika i planom zaštite, što uključuje i privremeno oduzimanje vatrenog oružja ako se procijeni da počinitelj predstavlja prijetnju.

Uz to, obrasci za procjenu rizika sada su standardizirani, što znači da će podaci biti sustavno evidentirani i dostupni svim subjektima zaštite — od policije i tužiteljstva do centara za socijalni rad.

Policijski službenici morat će u obrasce unositi sve što navede žrtva, kao i sve što sami uoče o počinitelju.

U zemlji u kojoj su slučajevi obiteljskog nasilja sve učestaliji, ovaj Pravilnik predstavlja važan iskorak prema učinkovitijem sustavu prevencije i boljoj zaštiti žrtava.

Ostaje da praksa pokaže hoće li novi mehanizmi — od redovitih procjena i reevaluacija do obvezne suradnje institucija — uistinu donijeti ono što žrtvama najviše treba: sigurnost i pravovremenu zaštitu.