Novi udar na džepove građana, skuplja kava, brašno, kruh…

Dok se sve glasnije bojkotira trgovine i zahtijeva snižavanje cijena, stiže najava o novom rastu cijena u Bosni i Hercegovini – novom poskupljenju kruha. Za drugu polovinu veljače poskupljenje su najavili pekari u Semberiji, gdje je kruh trenutačno najjeftiniji. Kruh bi trebao poskupjeti od 10 do 15 posto, ali točan iznos poskupljenja bit će poznat nakon 20. veljače, piše Večernji list BiH.

U siječnju je poskupjelo i brašno, a mlinari ne isključuju mogućnost da cijena nastavi rasti

Nije to jedini udarac na ionako osiromašene kućne proračune bh. građana. Zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama u BiH su od početka godine zabilježena nova poskupljenja omiljenog napitka među stanovnicima. Cijene su počeli podizati i u ugostiteljskim objektima, a stručnjaci upozoravaju da bi mogle i dalje rasti.

Građani Bijeljine još kupuju kruh, koji je, u odnosu na Sarajevo, Banju Luku ili Tuzlu, gdje štruca ide i do 2,50 KM, jeftiniji i za 20 posto.

“Još nije poskupio, trebao je prvog veljače, ali mi smo to prolongirali za 20-ak dana, moramo pokriti novonastale troškove. Ono što je najveći problem je najavljeno povećanje poreza i doprinosa te znamo da je najveće opterećenje plaće radnika u formiranju cijene pekarskih proizvoda”, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Mlinari su cijene brašna već korigirali početkom ove godine i to nije kraj

“Konkretno, u siječnju je vreća brašna od 25 kg poskupjela s 22 KM na 22,50 KM, za pola marke. Pšenica poskupljuje, cijene rada su porasle, gorivo je poskupjelo, sve jedno za drugim poskupljuje, ali još nismo izračunali koliko to poskupljenje treba iznositi. I ako bude dolazilo do poskupljenja, dolazit će postupno”, objašnjava predsjednik Udruge mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

Za građane je i postojeća cijena kruha previsoka. Svega su se odavno odrekli, ali kruh se mora jesti, kažu.”

“Ovo je postalo neizdrživo. Nadležni već mjesecima pričaju o nekim mjerama, o zaključavanju cijena, a osnovne namirnice iz dana u dan sve su skuplje – kaže nam sugrađanka dok u trgovini pomno bira što će kupiti i bez čega baš nikako ne može.”

Momčilo Banjac, direktor pržionice kave Minea iz Bosanske Gradiške, ističe da je cijena njihove kave od početka godine porasla za tri marke po kilogramu.

“U prosincu je naša kava stajala 22 KM, a sada je 25 KM”, izjavio je Banjac za Nezavisne, naglašavajući da manji prijevoznici očekuju cijene do 25 KM po kilogramu.

Međutim, s obzirom na trendove na svjetskom tržištu, kava bi mogla poskupjeti još više. Mitar Samardžija, direktor Bom impeksa, dodaje kako cijene sirove kave na burzama bilježe povijesne visine te se očekuje da će u idućem razdoblju cijene rasti za oko 15%.

“Cijena naše kave će krajem mjeseca biti veća za 15%, a najjeftinija kava će stajati 12,50 KM za pola kilograma”, izjavio je Samardžija.

Rast cijena sirove kave na burzama također će utjecati na ugostiteljski sektor

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, navodi da će i ugostiteljski objekti podići cijene kave. U nekim kafićima cijene su već podignute za od 20 do 30 feninga.

“Očekujemo cijenu od 2,30 do 4,50 KM po šalici”, rekao je Kurtinović, dodajući da poskupljenje kave smanjuje obujam poslovanja od 30 do 40 posto na isti broj gostiju. Cijene kave u ugostiteljskim objektima počele su rasti već prošle godine i većina ugostitelja u veljaču je ušla s višim cijenama ovog omiljenog napitka.

“S prijateljicama sam u subotu otišla na kavu u kafić u koji obično idemo. Naručile smo kavu, a konobar nas je odmah upozorio da je kava od 1. veljače kod njih 2,50 KM”, kazala nam je jedna Mostarka.

Cijena od 2,50 KM, iako kažu da je nerealno visoka, u dijelu mostarskih kafića na snazi je još od kraja prošlog ljeta. S 1. veljače cijene nisu podigli samo ugostitelji. To je učinio i dio frizerskih i kozmetičkih salona u gradu na Neretvi.

“Ne znam kamo ovo vodi. Kozmetičke usluge su skuplje, frizerske, ugostiteljski objekti podigli su cijene, o hrani da i ne govorimo, dok plaće ili rastu neznatno ili nikako, barem ne u realnom sektoru, gdje radim. Koliko će se ovo još moći izdržati, ne znam”, kaže nam sugrađanka.