Novinari ključni u otkrivanju kriminala i ilegalnih aktivnosti, ali medijske slobode i dalje ugrožene

Sloboda medija i izražavanja bila je u fokusu javne debate koja se danas održala u Mostaru, a okupila je predstavnike medija, civilnog društva, institucija vlasti i građane. Debata je organizirana s ciljem otvaranja dijaloga i analize stanja medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, ali i kako bi se razgovaralo o potrebnim reformama zakonodavnog okvira u zemlji, piše Istina.media.

Novinari u Bosni i Hercegovini imaju ključnu ulogu u otkrivanju kriminalnih radnji, korupcije i drugih ilegalnih aktivnosti, no često se suočavaju s pritiscima i nedostatkom odgovarajuće zaštite. Zato su, kako su danas istakli novinari, potrebne ovakve debate kako bi se razgovaralo o načinima na koje se može osigurati da mediji slobodno izvještavaju o problemima koji utječu na društvo, bez političkih ili drugih pritisaka. Upravo takav manjak medijskih sloboda Europska unija već je odavno prepoznala kao ozbiljan problem naše zemlje.

PROBLEM MEDIJSKIH SLOBODA PREPOZNALA EU

Sudionici debate upozorili su da je pravni okvir za zaštitu medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini već godinama neusklađen s europskim standardima. Kako je istaknuo Tarik Moćević, projektni koordinator i istraživač Mediacentra Sarajevo, iako Europska komisija još od 2019. godine u svojim mišljenjima naglašava potrebu za reformama, ključni zakoni i dalje nisu usvojeni niti su dostupni javnosti.

„Tu prije svega govorimo o nekim ključnim zakonima na koje se čeka već godinama – Zakonu o elektronskim medijima i Zakonu o elektronskim komunikacijama. Posebno se ističe Zakon o medijima, za koji se tvrdi da je nacrt već završen, ali građani i dalje nemaju uvid u njegov sadržaj, što predstavlja ozbiljnu zamjerku netransparentnosti procesa. Iako se navodi da je tekst nacrta zakona gotov, on još uvijek nije upućen u parlamentarnu proceduru, te građani nemaju uvid u taj dokument.“

NOVINARI POD PRITISKOM

Samo neki od problema s kojima se novinari na terenu susreću su prijetnje, zastrašivanje i napadi, što stvara atmosferu straha i otežava slobodno izvještavanje o važnim društvenim temama. Stručnjaci za medijske slobode upozoravaju da ovakvi pritisci rizik su za rad novinara i za njihovu mogućnost da javnosti prenose istinite informacije.

Urednica i novinarka portala Istina.media, Kristina Perić, naglasila je koliko je teška borba novinara za istinu i pravo da slobodno izvještavaju o važnim društvenim temama.

„Mi smo nekad, možda prije desetak godina, imali neke druge vrste pritisaka na novinare. Danas su to redovito SLAPP tužbe s ciljem iscrpljivanja redakcija, i financijski, ali i resursno, tako da novinari ne stižu raditi svoj posao, a gube vrijeme po sudovima. Ja sam imala na sreću da sam potrefila korektne sudije koje su presudile da istraživačko novinarstvo nije i ne može biti kleveta te da se radi u interesu društva, i sve te tužbe su odbačene,“ kazala je Perić.

PRAVNI OKVIR POTREBAN ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH DJELATNIKA

Sudionici debate istaknuli su važnost snažnog i nezavisnog medijskog sektora kao temelja transparentnog i odgovornog društva. Naglasili su i da je osiguravanje adekvatne pravne zaštite kroz jasno definiran i usklađen zakonski okvir nužno kako bi se zaštitili novinari koji rade u interesu javnosti i građana.

I ovoga puta ukazano je na problematične zakone koji i dalje opterećuju medijske slobode, posebno na činjenicu da je u Republici Srpskoj 2023. godine ponovno kriminalizirana kleveta.

„Moram reći da sam se na početku mandata suočila s problemom kriminalizacije klevete u dijelu države, što predstavlja ozbiljan izazov. U takvim situacijama uvijek postoji sukob između politike, bez obzira na to tko je na vlasti, i novinara – politika nastoji ograničiti slobode, dok su novinari tu da ih štite. Vrlo je teško boriti se za prava i slobodu novinara kada se nalazite u defanzivnoj poziciji, posebno kada su određene slobode napadnute, kao što je to učinjeno izmjenama Kaznenog zakona Republike Srpske. Dobra vijest je da provedba Reformske agende podrazumijeva ukidanje kriminalizacije klevete do 2027. godine“, kazala je u izjavi Dušanka Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

„Kriminalizacija klevete ima odvraćajući efekat da novinari pažljivije biraju kojim će se temamam baviti kada govorimo o korupciji i politici i da dolazi do autocenzure“, poručio je Tarik Moćević.

Urednica portala poručila je svim kolegama novinarima i medijskim djelatnicima da, iako nas autocenzura tjera da budemo oprezniji u pisanju, to sigurno nije put – novinari se ne smiju bojati, moraju pisati. Ako prestanemo pisati i podlegnemo utjecaju tih SLAPP tužbi, tada su zapravo tužitelji postigli svoju svrhu.