Novo arheološko otkriće u Rami

Udruga HEREDITAS je u proteklom periodu kroz razgovor s mještanima o različitim toponimima došla do novog arheološkog otkrića u Donjoj Rami. Riječ bi mogla biti o rimskoj cesti, čije dimenzije ukazuju da se radi o sporednoj komunikaciji.

Istraživanje putnih pravaca motivirano je mogućnošću da se rimski municipij ili upravna jedinica Bistue nalazi upravo u Rami. Bistue su iz povijesnih izvora smještene u rimsku provinciju Dalmaciju, a upravna jedinica je obuhvaćala izrazito veliki prostor od današnje Rame, preko Povrbasja, pa sve do doline Lašve.

Bistue Stare

“Bistue Vetus (hrv. Bistue Stare) i Bistue Nova (hrv. Bistue Nove) su dva rimska grada po kojima je municipij dobio ime. Ubikacija antičkih naselja i gradova je povjesničarima i arheolozima važna jer može dovesti do novih spoznaja i razumijevanja prostora u antičko doba. To je osobito zanimljivo i važno kada govorimo o prostoru u unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije. Naime, stupanj istraženosti i poznavanja naselja i gradova u antičko doba je daleko manji u unutrašnjosti provincije Dalmacije nego primjerice na obali”, pojašnjava mag. hist. Antun Kovčalija, predsjednik udruge HEREDITAS, za Ramski Vjesnik.

Dosadašnja historiografija nudi nekoliko teorija o lokaciji Bistue Vetus

“Prilikom obilaska prostora Donje Rame s Josipom Soldom u ljeto prošle godine na dionici jednog starog puta uočena je konstrukcija koja svojim izgledom podsjeća na staru rimsku cestu”, kazao je Kovčalija za Ramski Vjesnik.

Upravo su brojni topografski elementi ti koju upućuju na starost ove komunikacije. Neki od njih su  kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima, staro muslimansko groblje te brdo vrlo zanimljivog toponima koji se nalaze u neposrednoj blizini ove komunikacije. Šire područje oko mjesta pronalaska ceste također obiluje topografskim elementima koji upućuju na vrlo aktivan život tog prostora u prošlosti.

Pravi interes udruge HEREDITAS za ovu temu pojavio se angažmanom Kovčalije na arheološkom lokalitetu Gradac. Budući da se Gradac nalazi na strateškoj poziciji koja kontrolira prirodni prijelaz iz Rame u Povrbasje, nametnulo se i pitanje rimske ceste koja je možebitno prolazila u blizini Graca.

“Interpretacijom povijesnih izvora doista se može opravdano sumnjati da je jedna od rimskih magistralnih cesta  prošla kroz Ramu, a logično bi je bilo tražiti u blizini Graca. Međutim, cesta zbog koje vodimo ovaj razgovor se nalazi potpuno izvan logične rute magistralne rimske ceste i daleko od Graca, a pronađena je sasvim slučajno. Njezin pronalazak nam tako ne pomaže u ubikaciji Bistue Vetus. Ovaj pronalazak samo otvara prostor za neka nova otkrića – bilo da je riječ o rimskoj cesti ili ne”, kazao je Kovčalija.

Foto: Trasa ceste

“Nedavnim izlaskom na teren je utvrđeno da se uistinu radi o komunikaciji koja predstavlja cestu iz čije gradnje stoji sustavan plan, odnosno da se ne radi tek o običnom putu. Iako postoje elementi koji mogu upućivati na zaključak da se radi o rimskoj, za sada nema konačne potvrde da je riječ o rimskoj gradnji. U svakom slučaju nije riječ o takozvanoj rimskoj magistralnoj cesti kakva je, prema interpretaciji povijesnih izvora, prošla kroz Ramu”, pojašnjava Kovčalija za Ramski Vjesnik.

Foto: Ivičnjaci u profilu

Daljnja terenska i historiografska istraživanja pokazat će je li riječ o cesti građenoj u kasnosrednjovjekovno doba ili pak rimsko. Cesta je dokumentirana 12. kolovoza 2023. godine uz pomoć arheologa dr. sc. Darka Periše.

Svojom širinom od 3 do 3,2 metra ova cesta upućuje na rimsku cestu.

Kovčalija ističe kako kako ovaj pronalazak tek treba valorizirati dodatnim proučavanjem, jer za sada nema sigurne potvrdu o dobu kojem ovaj pronalazak pripada. Da je riječ o pravoj cesti, a ne običnom seoskom putu, to je sigurno.

Da bi se posve otklonila sumnja da bi moglo biti riječi o magistralnoj rimskoj cesti arheolog Darko Periša je za udrugu HEREDITAS i portal Ramski Vjesnik organizirao terenski obilazak još uvijek znatno očuvane magistralne rimske ceste u okolici Livna.

Jedna od najočuvanijih dionica rimske ceste u unutrašnjosti provincije Dalmacije

“Na dionici koju smo posjetili vidljivi su tragovi slivnika, kasetiranja te spurila za kotače kola. Sve su to elementi rimske magistralne ceste kakvih nema kod našeg pronalaska u Rami. Ova livanjska dionica ceste nije zabilježena u izvorima kroz karte i itinerare, ali se spaja, ili odvaja s jedne koja jest, a koja pripada sustavu Dolabellinih cesta u Dalmaciji”, prokomentirao je kratko dionicu Kovčalija.

Foto: Dio rimske magistralne ceste u okolici Livna

Posjet ovakvim lokacijama uvelike može pomoći u shvaćanju putnih pravaca, njihovim osobinama, kao i tome gdje ih smjestiti na području Rame. Bez obzira radilo se o magistralnoj cesti ili tek sporednom putu u Donjoj Rami, nakon istraživanja i potvrde vrijednosti pronalaska, ovakvi pronalasci mogu predstavljati doprinos turističkom potencijalu lokalne zajednice.

Očuvanje i promocija kulturne baštine

Kovčalija ističe kako je lokalna zajednica već pokazala zavidnu razinu brige o kulturnoj baštini, pa stoga ne sumnja da će biti učinjeno sve što je potrebno kako bi se bilo koji element kulturne baštine u općini Prozor-Rama očuvao.

“Tu je i udruga građana Hereditas koju vodim, a čija je misija očuvanje i promocija kulturne baštine. Pozivam građane da se jave ako posjeduju bilo kakve pronalaske u vidu arheoloških artefakata ili ako uoče ostatke starih gradnji i slično. Svaki i najmanji takav element nam je važan kako bismo bolje proučili i razumjeli prošlost našeg kraja. Tako je, u ovom slučaju, obični obilazak jednog zanimljivog toponima u Donjoj Rami doveo do možebitnih novih otkrića”, zaključio je Kovčalija za Ramski Vjesnik.

https://www.facebook.com/photo/?fbid=199095276493959&set=pcb.199096203160533