Od danas velika promjena na granici s Hrvatskom, najavljena duža čekanja

Za građane RH (što znači i one iz BiH koji posjeduju hrvatsko državljanstvo) i ostale državljane EU nema nikakvih promjena, osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja.

Države članice EU-a danas počinju s potpunom primjenom sustava ulaska i izlaska – EES (Entry/Exit System), čime završava njegovo postupno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora, izvijestio je MUP Republike Hrvatske. “Za građane Hrvatske i ostale državljane EU-a nema nikakvih promjena, osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja”, kazao je u izjavi na Facebooku hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

10% odbijenih ulazaka

Umjesto dosadašnjeg pečatiranja putovnica, svi će se podaci evidentirati digitalno, uključujući putne isprave i biometrijske podatke. Time se omogućuje precizno praćenje dopuštenog boravka, otežava korištenje krivotvorenih dokumenta te automatski otkriva prekoračenje boravka. Uz to, države članice prvi put će razmjenjivati podatke o prelascima granice u stvarnom vremenu, što dodatno jača sigurnost, istaknuo je Božinović. Kazao je da je Hrvatska već aktivno uključena u sustav s oko 3,7 milijuna evidentiranih putnika i približno 10 posto odbijenih ulazaka, što potvrđuje dosljednu provedbu schengenskih pravila. Iako se tijekom ljetne sezone mogu očekivati gužve zbog uzimanja biometrijskih podataka, granični prijelazi dodatno su opremljeni i organizirani kako bi se čekanja svela na minimum, poručio je Božinović.

Postupno uvođenje sustava počelo je 12. listopada 2025., čime je državama članicama omogućena prilagodba tehničkih sustava i procedura te obuka službenika, a od 10. travnja 2026. godine sustav se primjenjuje u punom opsegu u svim državama članicama, objavio je hrvatski MUP, prenosi Hina. EES je jedan od ključnih informacijskih sustava Europske unije u području upravljanja granicama, kojim se modernizira i unaprjeđuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak, prenosi Večernji list.

EES je automatizirani IT sustav za državljane trećih zemalja koji putuju radi kratkotrajnog boravka u EU, a sustav registrira ime osobe, podatke o putnim ispravama, biometrijske podatke (otiske prstiju i snimljene slike lica) te datum i mjesto ulaska i izlaska, uz puno poštovanje osnovnih prava i zaštite podataka. Sustav također evidentira odbijanja ulaska. Od 12. listopada 2025. nadalje 29 europskih zemalja postupno ili u potpunosti uvodilo je EES na svojim vanjskim granicama tijekom razdoblja od šest mjeseci. Granične vlasti postupno registriraju podatke državljana zemalja izvan EU na koje se primjenjuje EES, objašnjeno je na službenim stranicama EU institucija.

Duža čekanja

Granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine danas je vanjska granica schengenskog prostora, što znači strože i detaljnije kontrole nego ranije. Uvođenjem EES-a, koji digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana trećih zemalja te koristi biometrijske podatke, dodatno se pooštrava nadzor. Time se ukida dosadašnja praksa ručnog pečatiranja putovnica i uvodi sustav koji automatski prati duljinu boravka unutar Europske unije. Postupak EES kontrole na granici odvija se u nekoliko koraka. Prvo se skenira putna isprava, najčešće putovnica, nakon čega službenici ili automatizirani terminali uzimaju biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju.

Sustav zatim provjerava identitet putnika i bilježi vrijeme ulaska ili izlaska iz EU. Istodobno se automatski izračunava koliko je dana osoba već provela unutar Schengena, čime se odmah utvrđuje poštuje li pravilo boravka od 90 dana unutar 180 dana. U slučaju nepravilnosti, poput prekoračenja boravka, ulazak može biti odbijen na licu mjesta. Iako EU naglašava da će EES dugoročno ubrzati i pojednostaviti granične kontrole, trenutačna situacija pokazuje da prelazak na novi sustav nije bezbolan. Ključno pitanje ostaje hoće li se u međuvremenu pronaći model koji će pomiriti sigurnosne zahtjeve s realnim potrebama gospodarstva. Dok se sustav ne uhoda, vozači, prijevoznici i putnici morat će se suočiti s produljenim čekanjima i neizvjesnošću na jednoj od najprometnijih granica jugoistočne Europe.