Odgovor Javnog poduzeća “Elektroprivreda HZHB” d.o.o. vezano za presudu u sporu s Općinom Prozor-Rama

Nakon objave prvostupanjske presude oko plaćanja JP Elektroprivreda HZ HB d.o.o. općini Prozor-Rama uputili smo pitanja ovom javnom poduzeću. Kako je najavljeno pitanja i odgovore prenosimo u cijelosti. 

Koji je Vaš komentar na presudu Općinskog suda Mostar u tužbi općine Prozor-Rama?

Protiv navedene presude Općinskog suda u Mostaru, u zakonom predviđenom roku, izjavit ćemo  žalbu Županijskom sudu Mostar.

Zašto se čekaju sudski procesi pa tek onda plačanje prema presudama?

Što se tiče predmetne problematike držimo kako je ista u najmanju ruku kompleksna. U prilog tomu govori i činjenica da se naše resorno ministarstvo — Federalno ministarstvo energije, rudarsva i industrije (dopisom Vlade Federacije BiH broj 05-02-778/13) po ovom pitanju izjasnilo kako slijedi:

„Vezano za formulaciju o načinu usklađivanja naknada sa procentualnim rastom, odnosno smanjenjem cijena električne energije, ovo Ministarstvo cijeni da je ista nejasna i da precizno ne definiše o kojoj je cijeni električne energije riječ, što je potrebno takoder precizno definisati kroz Izmjene i dopune zakona, a posebno imajući u vidu činjenicu da je u nadležnosti Regulatorne komisije u skladu sa Zakonom o električnoj energiji:

• Propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena snabdijevanja nekvalificiranih kupaca električnom energijom,
• Utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce,

Uključujući i određivanje cijena električne energije proizvodnih jedinica elektrana Javnih poduzeća koje sa utvrđuju za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije kroz postupak odobravanja potrebnog godišnjeg prihoda od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca, a koji je zasnovan na prikazanim planskim troškovima za bilansiranu proizvodnju električne energije i snage.“

Nadalje, Federalno ministarstvo financija koje je sukladno članku 8. Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata („Službene novine Federacije BiH“, broj 44/02 i 57/09) zaduženo za kontrolu obračuna, izdvajanja i uplate naknade, a kojem smo se također obraćali, nikada nije uputilo primjedbu i/iIi prijedlog izmjene obračuna.

Naš requlator — Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH također se u više navrata izjasnila po ovom pitanju, između ostalog, navodeći sljedeće:

„FERK je sukladno zakonskim ovlastima i propisanim nadležnostima kao rezultat provedenih tarifnih postupaka utvrđivao prosječne cijene električne energije na pragu proizvodnih jedinic, ukupnu prosječnu proizvodnu cijenu, jediničnu cijenu snage, jediničnu cijenu proizvedene električne energije, tarifne stavove za korisnike distribucijskog sustava i tarifne stavove za nekvalificirane (tarifne) kupce, te nije jasno na koju cijenu električne energije se odnosi članak .1. stavak (2) Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Prosječne cijene električne energije na pragu proizvodnih jedinica i ukupne prosječne proizvodne cijene, koje je FERK utvrđivao do 1.1.2015. godine, utvrđuju se kao odnos odobrenih troškova i bilanciranih količina proizvodnje električne energije, te iste mogu biti višestruko umanjene ili uvećane uslijed promjena u bilanciranim količinama proizvodnje električne energije.

Nadalje, prosječna proizvodna cijena nije u svezi s cijenom električne energije koju plaćaju krajnji kupci, te ista može biti višestruko uvećana dok je u isto vrijeme krajnja cijena, koju plaćaju kupci, umanjena. Može se reći da zbog svega navedenog prosječne cijena na pragu predstavlja statistički podatak i da elektroprivredna poduzeća na temelju iste ne ostvaruju nikakav prihod, a istu FERK ne utvrđuje od 1.1.2015. godine od kada je djelatnost proizvodnje električne energije deregulirana djelatnost.“

Činjenicu da cijena, na temelju koje se naknada usklađuje, nije jednoznačno određena, potvrđuju  i općine na čijem su području izgrađeni hidroakumulacijski objekti. Tako je, jedna općina tužila ovo javno poduzeće uskladujući naknadu na temelju prosječne cijene na pragu hidroelektrane, adruga općina na temelju prosječne cijene na pragu djelatnosti proizvodnje.

Nadalje, potrebno je uzeti u obzir da je do 1. siječnja 2015. godine Proizvodnja električne energije bila regulirana djelatnost te da je nadleżni regulator — FERK, nakon provedenog tarifnog postupka, odobrio iznos svake kategorije troška u okviru kojih su se isti mogli realizirati. Tako je Javnom poduzeću „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar odobrio trošak naknade za hidroakumulaciju u ukupnom godišnjem iznosu od 13.240.000 KM (za proizvodnju svih elektrana), a troškovi koje po ovom osnovu na godišnjoj razini imamo, i bez „usklađenja‘ , već premašuju odobreni iznos. Tako je npr. iste te godine samo općini Prozor-Rama po ovom osnovu redovito obračunato i isplaćeno 8.829.048 KM (gotovo 70% ukupno odobrenog iznosa).

Uzimajući u obzir naprijed navedeno, jasno je iz kojeg razloga ustrajemo u našim stavovima po ovom pitanju, očekujući da ćemo i sudovima argumentirano približiti predmetnu problematiku. Svojevrsna nam je potvrda i činjenica da, kako smo naveli, nadležna Ministarstva i Regulator dijele naše stavove. Stoga drżimo kako ovo javno poduzeće, dok se Zakonom jednoznačno ne propiše/uskladi visina naknade, dodatnu naknadu može plaćati samo po pravomoćnim sudskim presudama

Hoće li netko odgovarati za plaćanja s kamatom jer to nanosi štetu Javnom poduzeću EP HZ HB?

Vjerujemo kako smo u odgovoru na prethodno pitanje uspjeli bar malo razjasniti kompleksnost predmetne problematike te stavove nadležnih – od većinskog vlasnika do regulatora i zakonskog „kontrolora”. JP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar uvijek će raditi sukladno pozitivnim zakonskim propisima te će sporna plaćanja uredno izvršavati na temelju pravomoćnih sudskih presuda. Podsjećamo također kako ovo poduzeće redovito obračunava jednoznačno utvrđen iznos naknade za svaki proizvedeni kilovatsat (kWh) električne energije i istu uplaćuje u proračun općine na čijem je području izgraden hidroakumulacijski objekt.