Odlazi li visoki predstavnik nakon tri desetljeća
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas će pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstaviti svoj redovni izvještaj o stanju u zemlji, u kojem naglasak stavlja na pitanje državne imovine, političke blokade i usporen napredak BiH prema Europskoj uniji.
Ključno pitanje koje se ponovno nameće jest – je li realno gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR) nakon 30 godina njegova postojanja?
U izvještaju koji prenosi BHRT, Schmidt naglašava da je potrebno ublažiti zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi se omogućili razvojni projekti, osobito u Federaciji BiH.
“Važno je ublažiti zabranu raspolaganja imovinom kako bi se omogućili razvojni projekti, posebno u Federaciji BiH”, navodi Schmidt.
Upozorava da odluka Ustavnog suda BiH, kojom je uvedena zabrana raspolaganja imovinom, stvara pravnu nesigurnost i gospodarske poteškoće, te da Federacija BiH trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše.
S druge strane, Vlada Republike Srpske u vlastitom izvješću upućenom zemljama članicama Vijeća sigurnosti tvrdi da su dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a naročito Schmidta, narušeni ustavni poredak i Daytonski sporazum.
Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da je važno što će se “čuti glas Vlade RS koja će ukazati na genezu problema u BiH i način na koji vidi rješenje”.
Zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić smatra da bi OHR odavno trebao biti ugašen
“Sve probleme izazvali su Schmidtovi postupci i njegovo nametanje zakona umjesto Parlamentarne skupštine”, izjavio je Vujičić.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je pismo članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIK) i Europskoj uniji, upozoravajući na negativne posljedice ukidanja OHR-a.
“Ono što me zabrinjava i plaši jest činjenica da su u tome sudjelovale i neke probosanske stranke koje su ranije tražile odlazak Schmidta zbog osobnih i stranačkih interesa, a danas su suučesnici u realizaciji te ideje”, rekao je Konaković.
Građani, kao i političari, ostaju podijeljeni po pitanju ostanka ili odlaska OHR-a. Dok jedni smatraju da BiH još nije politički stabilna i da bi ukidanje OHR-a bilo prerano, drugi ističu da je vrijeme da zemlja preuzme potpunu odgovornost za vlastite odluke.
Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da OHR više ne donosi stvarne koristi
“Međunarodna zajednica digla je ruke od BiH i samim time OHR je u situaciji u kojoj se ne zna tko zapravo stoji iza te organizacije. Osim što formalno postoji na terenu, nema nikakvu stvarnu moć. Posljednja događanja s Dodikom to su i pokazala”, rekao je Trifunović.
Politički analitičar Enver Kazaz pak smatra da je OHR i dalje nužan za funkcioniranje BiH.
“Sve do trenutka otvaranja pregovora s Europskom unijom OHR je neophodan u BiH i ne vjerujem u njegovo gašenje. Političke elite koje teže ukidanju OHR-a zapravo teže što većoj količini vlastite moći”, poručio je Kazaz.
Bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović također su pisali članicama Vijeća sigurnosti, upozoravajući da bi određivanje vremenskog roka za gašenje OHR-a predstavljalo ozbiljan udar na stabilnost i sigurnost zemlje.
