Održana 4. kobasijada u Livnu, prva nagrada otišla u Ramu
Nakon što je 2022. godine dobilo svoju prvu smotru kobasica, kulena, kulenove seke i sudžuka, u Livnu je ovog vikenda održana i 4. kobasijada. Uzorci su vrednovani naslijepo, što znači da su proizvodi bili označeni brojevima, nije se znalo otkud su ni čiji su. Kobasica Joze Baketarića dobila je najviše bodova, tako da je Prva zlatna medalja otišla u Ramu.
Posjetitelji su uživali u dobrom zalogaju i kapljici, a izlagači su uz odličja, dobili i poneki savjet da bi iduće godine njihov proizvod bio još bolji.
Uz domaće izlagače, svoje suhomesnate delicije izložili su i proizvođači iz Rame te susjednog Tomislavgrada i Glamoča, a organizatori se nadaju kako će to postati lijepa tradicija.
Želja organizatora je promovirati domaće proizvođače i tradicionalnu suhomesnatu deliciju koje se ne bi postidjeli ni na svjetskim trpezama. Pristiglo je 25 uzoraka, a ove godine nije bilo vanjskog ocjenjivačkog suda.
„Uvijek je bilo zašto je ovaj dobio ovo, zašto je onaj dobio ono – vezano za kvalitetu kobasice. Onda smo odlučili ove godine – svi ljudi koji su donijeli na uzorkovanje kobasicu imaju pravo da budu članovi komisije“, kazao je Nine Kasalo, organizator Livanjske kobasijade
Oni će odlučiti između sebe koja je kobasica ove godine najbolja, dodao je Luka Kasalo, suorganizator Livanjske kobasijade: Boduje se vanjski izgled, presjek, prerez, raspoređenost mesa u kobasici, okus, boja, miris i šmek kobasice – što bi rekli naši stari ljudi“.
A upravo od tih starijih naslijeđeno je i umijeće pravljenja kobasice
„Ja sam rođen na selu, živim na selu, vidio sam šta rade didovi, očevi – i ja to tako radim. Moja kobasica nema paprike nikako, vrlo malo dima, vrlo malo bijelog luka i eto“, govori Vlado Matić, dobitnik Zlatne medalje iz Livna.
Premda svatko od njih ima poneku malu tajnu, u jednom su suglasni svi, za dobar proizvod potrebno je kvalitetno meso.
„Bitno je domaća svinja, sol, biber i luk – tradicionalno domaća livanjska kobasica. To je tradicija, majka pravi kobasice“, objašnjava Slaven Erceg, dobitnik Druge zlatne medalje, i dodaje kako je majka i sada glavna kod miješanja.
