‘Onkološki pacijenti u BiH mole i prose za liječenje’

‘Onkološki pacijenti u BiH mole i prose za liječenje’

Raste broj onkoloških pacijenata u BiH. Sredstva u Fondu solidarnosti FBiH nedovoljna su da pokriju terapije svih pacijenata. Europa i svijet fokus stavljaju na imunoterapije, a pacijenti u BiH sve dulje čekaju na svoju kemoterapiju.

“Mi državnog registra nemamo, ne znamo koliko ljudi godišnje obolijeva, kako naše terapiju djeluju, koji su nam tumori najčešći”, kazalaje dr. Amina Jalovčić Suljević, onkologinja.

Dodala je da nemaju adekvatne podatke i zbog toga ne mogu planirati sljedeću godinu.

“Naše iskustvo govori da je do početka COVID pandemije od 9 do 10% godišnje bio broj novodijagnosticiranih slučajeva. Nakon pandemije taj se broj povećao do 30%. Dnevno kroz našu kliniku prođe između 400 i 450 pacijenata, ne samo što imamo porast novootkrivenih, nego što nam i stari pacijenti kvalitetno i dobro žive. Maligna bolest je bolest 21. stoljeća. Ona nam je postala sve bliža i češća”, navela je Jalovčić Suljević.

Njezin najmlađi pacijent je 14-godišnji dječak. Ističe da se granica spušta te da su pacijenti dovedeni u situaciju da ih je sram što su bolesni, da mole i prose jer se liječe na nedostojanstven način. Zbog liste čekanja sigurno umre veći broj pacijenata jer nemaju priliku liječiti se. Predsjednica Udruge Renesansa Enida Glušac istaknula je da su prije nekoliko dana poslali dopis Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja s upitom koliko je pacijenata, a pitali su i koliko je novca potrebno da bi se ukinule liste čekanja. Odgovore nisu dobili, a bitni su im kako bi znali kako dalje.

“U kakvom mi Aspurdistanu od države živimo, pokazuje i da se kod nas na donirane lijekove plaća PDV, tako da farmaceutske kompanije koje bi bile raspoložene donirati određene lijekove, to im stvara dodatni trošak jer osim marže od 10%, plaćaju i 17% PDV-a, što znači 27% na ukupnu cijenu lijeka, a radi se o lijekovima koji koštaju na desetke tisuća maraka na mjesečnoj razini. U našoj državi s jedne strane imamo farmaceutske kuće koje nabave dovoljnu količinu lijekova, međutim, Zavod u određenom razdoblju ne uspije otkupiti te lijekove, tim lijekovima istječe rok i onda su farmaceutske kuće na dodatnom trošku jer nisu prodali lijekove, a i moraju plaćati uništavanje lijekova. S druge strane, imamo pacijente koji umiru čekajući na iste te lijekove. Imamo određene farmaceutske kompanije koje su se povukle, a pitanje je što će se dogoditi ako se i ostale povuku”, zabrinuto je rekla Glušac, piše N1.

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar