Opasnost od mraza još nije završila: Kako zaštititi voćke?

Proljetni mraz jedan je od najvećih izazova za voćare jer može u kratkom vremenu prouzročiti značajne štete na cvjetovima i mladim plodovima. Dr. sc. Dejan Bošnjak pojasnio je kako nastaje mraz, koje vrste postoje te na koji način voćari mogu zaštititi svoje nasade, piše Agroklub.com

“Mraz predstavlja pad temperature prizemnog sloja zraka na nulu ili ispod nule tijekom toplog dijela godine, a razlikujemo nekoliko vrsta“, objašnjava naš sugovornik.

Advekcijski i radijacijski mraz

Kako ističe, advekcijski mraz nastaje prodorom velike hladne zračne mase, najčešće sa sjevera. “Ta hladna masa može se zadržati na nekom području i nekoliko dana te tada dolazi do stradavanja uroda“, ističe Bošnjak.

S druge strane, radijacijski nastaje zbog gubitka topline tla i spuštanja hladnijeg zraka s viših slojeva atmosfere. On obično traje kraće od advekcijskog, no može biti jednako opasan za voćne kulture. U praksi se često javlja i kombinacija advekcijskog i radijacijskog mraza.

Indirektne mjere zaštite

Naime, pravila struke ističu da zaštita voćnjaka od mraza započinje još prije same sadnje. “Izbor lokaliteta i sorti ključni su preventivni čimbenici“, napominje Bošnjak.

Prema njegovim riječima, voćnjake je potrebno podizati na područjima gdje nema depresija ili tzv. “džepova” stacionara hladnog zraka. Takva mjesta omogućuju zadržavanje hladnih masa koje povećavaju rizik od smrzavanja cvjetova i plodova.

Osim toga, preporučuje se izbor kasnijeg sortimenta po pitanju cvatnje, osobito koštičavih voćnih vrsta poput marelice i badema. Time se ujedno kod tih kultura pomiče cvatnja, oplodnja i formiranje plodova što kasnije kako bi se izbjegao period kada su proljetni mrazevi najčešći.

U našim kontinentalnim klimatskim uvjetima na osnovu višegodišnjeg prosjeka opasnost od kasnog proljetnog mraza najčešće postoji do kraja travnja. “Negdje od Markova, odnosno od oko 24. travnja pa do početka svibnja“.

Osjetljivost cvjetova i plodova

Različite razvojne faze generativnih organa voćaka imaju i različitu otpornost ili tolerantnost na niske temperature. “Tijekom obilaska voćnjaka vidljivo je da su trešnje trenutno u punoj cvatnji, dok se pojedine sorte jabuke tek počinju otvarati, a marelice su već davno završile cvatnju i oplodnju te se plodovi već počinju diferencirati“, napominje Bošnjak.

Najosjetljiviji su mladi plodići, trenutno osobito kod marelice. Kako objašnjava, oni mogu djelomično stradati već na temperaturama i oko 2 °C. Otvoreni cvjetovi kratkotrajno mogu podnijeti temperature do oko –2 °C, dok zatvoreni u fazi pupa mogu izdržati i –4 do –5 °C.

Direktne mjere zaštite

Direktne mjere voćarima nude se kroz primijenu različitih metoda zaštite. Jedan od najjednostavnijih ali i slabije učinkovitog načina je stvaranje toplog dima paljenjem različitih materijala (slama, uljne lampe, itd.), odnosno zamagljivanje voćnjaka. Ipak, danas se sve češće koriste modernija rješenja.

“Postoje uređaji poput Frostbustera koji generiraju toplinu pomoću plinskih generatora i vučeni su traktorom kroz voćnjak“, objašnjava ovaj stručnjak. Međutim, njihova je mana što je potrebno stalno kružiti kroz nasad, a za veće površine potrebna je i veća investicija, odnosno nabavka više takvih uređaja.

Druga metoda su vjetrenjače koje su mobilne i postavljaju se iznad voćnjaka, često i do sedam metara visine. Njihova je uloga miješanje hladnog zraka pri tlu s toplijim iz viših slojeva, čime se smanjuje mogućnost izmrzavanja.

Ipak, prema riječima stručnjaka, najučinkovitija metoda zaštite je orošavanje ili kišenje. “To je egzotermni proces u kojem se stvaranjem leda oslobađa toplina koja štiti cvijet ili plod“, pojašnjava Bošnjak. Sustav zahtijeva veliku količinu vode i posebnu infrastrukturu, a može biti učinkovit čak i pri temperaturama do –10 °C.

Kako prepoznati štete od mraza?

Nakon pojave mraza važno je procijeniti štetu u voćnjaku. Bošnjak savjetuje da se uzme nekoliko cvjetova i prereže plodnica.

Ako je tkivo zdravo, plodnica će biti zelena. Međutim, kod oštećenja dolazi do nekroze i tamnjenja tkiva. “Ako uzmete deset cvjetova i vidite da su tri oštećena, to znači oko 30 posto štete“, objašnjava.

Takva brza procjena pomaže voćarima u donošenju odluka o daljnjim agrotehničkim mjerama i očekivanjima prinosa.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta “Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta – iSavjeti” koji se financira u sklopu intervencije 77.03 – Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.