Zašto je važna zimska rezidba šljive?

Najzastupljenije sorte šljiva u našim krajevima su čačanske sorte, tj. čačanska rodna, rana, ljepotica, zatim stanley i savka, odnosno, bistrica koja je i dalje među najtraženijim sortama, iako je desetkovana Plum pox virusom, uzročnikom virusa šarke šljiva. Razlozi njene popularnosti su i ti što se od nje prave najbolja rakija i pekmez, iako ima i onih koji vole i druge sorte. – piše Agroklub.com

Bez rezidbe – nema roda

Da bi imali redovan rod, neophodno je obaviti zimsku rezidbu. U velikim voćnjacima ona počinje u studenom, a u manjim, obično od veljače. Ako se obavi orezivanje, voćka će imati više snage u slučaju pojave niskih temperatura, odnosno, mraza. Pojavi li se tada višak grana, to crpi snagu stablu koje je onda mora rasporediti na više frontova. Optimalan broj grana i pupoljaka omogućit će voćki da duže izdrži period niskih temperatura.

Šljiva, kao i ostale koštičave vrste, ranije počinju s vegetacijom i zbog toplijih zima zna se dogoditi da kreće s listanjem i cvjetanjem u drugoj polovici ožujka. Iz istog razloga, do listanja i cvjetanja dolazi već u prosincu što, iako je manjeg intenziteta, negativno utječe na rod u narednoj godini, prije svega zbog iscrpljivanja voćaka i slabije pripremljenosti na nagle promjene temperatura, praćenih mrazom i snijegom.

Svaka sorta zahtijeva posebnu rezidbu

Šljiva rađa na mješovitim i cvjetnim grančicama i svibanjskim (majskim) kiticama. Svaka sorta je specifična. Tako čačanska rodna zahtijeva oštru rezidbu jer će u tom slučaju redovno rađati. Jednogodišnje mladice režu se za jednu trećinu, a skeletne grane se prikraćuju na bočne, sa rodnim pupoljcima, kako bi se osiguralo dovoljno zamjenskih grana. S druge strane čačanska ljepotica i stanley, prvenstveno rađaju na cvjetnim grančicama dugačkim do 30 centimetara i svibanjskim kiticama, dužine do pet centimetara. Kako god da se oreže stanley će rađati, kažu iskusni voćari.

Najčešći uzgojni oblici

Što se tiče uzgojnog oblika šljiva najbolje rađa u piramidalnoj formi ili kotlastoj (vaza). Za bistricu (požegaču) je preporučljiva kotlasta jer rađa na krajevima krošnje. U unutrašnjosti treba očistiti grane koje idu  unutra. Za ostale sorte preporučuje se piramidalna, s granama pod kutom od 45°, u odnosu na provodnicu. Ako grane savijete pod kutom od 90°, nakon nekoliko godina doći će do njihovog sušenja u osnovi i gubljenja značajnijeg roda. I kod piramidalne krošnje neophodno je ostaviti unutrašnjost čistu od vodopija koje će u vegetaciji zasjenjivati ostale grane i omogućiti uvjete za pojavu bolesti. Sve grane koje idu iz zemlje, iz spavajućih pupoljaka, moraju se odstraniti jer crpe snagu stablu i smanjuju rod.

Pazite na bolesti i štetnike

Prilikom rezidbe, rez mora biti kos, malo iznad pupoljka. Ne treba ostavljati patrljke već rezati do osnove grana, koje se potpuno otklanjaju jer će, u suprotnom, doći do sušenja preostalog dijela grančice i pojave raka. Uzročnici bakterijskog raka koštičavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i P. syringae pv. morsprunorum. Bakterije uzrokuju i uzdužno pucanje kore debla.

Ne zaboravite pregledati stabla prije i tijekom orezivanja. Obratite pažnju na prisustvo drvenara i jesu li grane ili deblo promijenile boju u tamno ljubičastu ili crnu, što je indikator pojave raka koštičavog voća. Ako vidite rupe u deblu, ispod ramenih grana, u prethodnoj godini stablo je bilo napadnuto potkornjakom (drvenarom) što znači da bi trebalo da se postave klopke za privlačenje ženki koje će izletjeti u rano proljeće.

Pojava smole na deblu i granama znak je obolijevanja od raka ili monilioze koštičavog voća (uzročnik Monilinia laxa). Uklonite i mumificirane plodove koji predstavljaju izvor zaraze od Monilie u narednoj godini.

Obaviti zaštitu stabala nakon orezivanja

Nakon rezidbe obavezno tretirajte stabla mješavinom bakra i vapna (na 100 litara vode, dovoljan je jedan kilogram ili jedan litar bakrenog preparata, pet kilograma gašenog vapna i jedan kilogram soli, za bolje prianjanje sredstava) kako bi se utjecalo i na slabiji intenzitet napada bolesti i štetnika. Ima i proizvođača koji prije ili poslije bakra, tretiraju voćnjak s jedan i pol do dva kilograma sode bikarbone na 1.000 litara vode jer je soda izvrsno dezinfekcijsko sredstvo.