Ovih dana u Rami boravi ekipa arhitekata i tursitičkih stručnjaka kako bi radili na oblikovanju turističke destinacije

Prostor općine Prozor-Rama je turistički potencijal koji treba postupno oplemenjivati i zaštititi ga od klasične komercijalne robe koju konzumira turističko tržište. Da bi ramska priroda, autentična kultura i autentična socijalna vrijednost postale prepoznata turistička destinacije svoj doprinos dat će stručnjaci iz područja arhitetkture, turizma i drugih interdisciplinarnih djelatnosti.

To je bio povod da Ramu posjeti ugledni hrvatski arhitekt Nikola Bašić s ekipom suradnika arhitekata i drugih poručja koji mogu ponuditi svoja iskustva u oblikovanju turističke destinacije.

Domaćini posjetu koji se dogodio u petak 11. listopada 2024. godine  bili su gospođa Snježana Köpruner, vlasnica tvornice GS-Rama i dr. Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama.

Posjet Rami započeo je obilsakom tvornice GS-Rama. Nakon obilsaka tvornice gosti iz Zadra su posjetili neke zanimljive lokacije kao što su Zahum i Vidikovac, zatim Šćit, te branu.  Za subotu, 12. listopada 2024. planiran je obilazak arheološkog nalazišta Gradac, kanjona Volujak i posjet Draševu i Jaklićkoj planini.

O posjetu Rami i razlozima dolaska prof. Nikola Bašić je kazao: „Došli smo ovdje na poziv poštovane Snježane Köpruner koja ustvari u svojoj misiji razvoja ovog kraja a koja ustvari, se nadovezuje na jedan vitalni poduzetnički refleks, rekao bih, poduzetničku strast. Tu strast ne zadovoljava samo proizvodnja kao neminovna ljudska djelatnosti. Na tu proizvodnju se nadovezuje cjeli kompleks pratećih izvedenih deriviranih vrijednosti koje toj proizvodnji daju smisao. To su one vrijednosti koje poštuju čovjeka, koje poštuju zajednicu, koje razvijaju i grade zajednicu na jedan način, kako se danas kaže integralnog razvoja u širikom spektru svih mogućih aktivnosti u koju se onda neminovno, s obzirom na fenomenalne potencijale ovoga prostora nadovezuje i turizam.“

Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević izrazio zadovoljstvo posjetom eminentnog profesora i njegove stručne ekipe.

„Drago mi je da je ova ekipa stručnjaka pod vodstvom prof. Nikole Bašića došla u općinu Prozor-Rama kako bi nam pomogli u razvoju turizma. U našoj strategiji razvoja planirali smo stvaranje turisčtičkog centra i evo odmah smo započeli raditi. Tijekom obilaska nekih zanimljivih lokacija razgovarali smo o ramskim potencijalima. Također sam zamolio profesora Bašića da nam pomogne u izradi idejnog rješenja za uređenje Vidikovca, odnosno, na Umnoj glavi na Zahumu i odmorišta s vidikovcem na Izlazu. Vjerujem da ćemo zajedno s ovom ekipom arhitekata i gospođom Snježanom Köpruner razvijati turističke potencijale“, kazao je načelnik Ivančević.

Posjetitelji iz Zadra nisu krili svoje oduševljenje ramskim prostorom.

„Mi smo došli ovdje da upoznamo ovaj prostor, da upoznamo prirodu, da upoznamo kulturu, da upoznamo ljude kako bismo mogli reći koje bi to mogle biti naznake tog destinacijskog identiteta Rame koje bi postalo jedno potpuno autentično i samo svojno turističko odredište u ovom dijelu svijetu. Na tom putu sigurno će nam trebati još puno dolazaka ovdje i na tom putu računamo da ćemo okupiti jedan respektabilan multidisciplinarni tim sastavljen od ljudi koji poznaju tu problematiku, a koji dolaze iz Hrvatske kao turističke zemlje, gdje su dobro upoznati s tim  i domaćih ljudi koji s pozicije Rame kao odredišta visokog turističkog potenicijala i kako oni promišljaju na svoj način. I u toj interakciji ćemo doći do nečega koje bi se moglo nazavati  nekim nazivom oblikovanja turističke destinacije Rame kao jednog novog turističkog odredišta.“

Većina posjetitelja iz Zadra je prvi put u Rami. Stoga im je uz prepoznavanje terena kroz posebnu optiku ovaj posjet bio osobit na svoj način.

„Izvršili smo dioptriju prema jednom ključnom motivu koje nas je ovdje danas okupio, a to je ustvari da prepoznamo potencijale Rame, ramskog prostora za turistički razvoj. I to ne bilo kakav turistički razvoj, nego za razvoj jedne destinacije koja bi se mogla dičiti, koja bi bila dakle, odlikovana jednom svojom autentičnošću, jednim visokim stupnjem individualnosti, jednim visokim stupnjem ostvarenog identiteta. Ne želimo da ovaj prostor čiji su potencijali uistinu golemi, a koji još uvijek ima djevičanski karakter. To je prostor koji nije potrošen  niti u smislu prirode niti u smislu kulture, niti u smislu društvenih vrijednosti na način kako inače turizam troši prostor i ljude“, kazao je prof. Bašić.

Prof. Bašić je naglasio da ne bi htjeli  da Rama bude vulgarni potršački turizam. „Taj ramski turizam mi nebismo htjeli da bude vulgarni potršački turizam kakvom nažalost svjedočimo na hrvatskom jadranskom arealu gdje je taj turizam na zabrinjavajući način razorio ili razara ili prijeti prirdnim i kulturnim vrijednostima tog prostorima, naročito onim prostorima koje baštinimo kulturu i vrijednosti jednog naroda, dakle, naroda koji tu obitava kroz vjekove u tim svojim otočkim ili obalnim zajednicama ruralnim ili urbanim. Ista stvar je i ovdje u Bosni i Hercegovini generalno koje ustvari se sada otvaraju turizmu. To je proces koji Bosnu neće nikako zaobići. Tom procesu tog razvoja ide u prilog fenomen promjene klimatskih uvjeta. BiH psotaje novi torustički eldorado, a ona bi se morala osloniti u svom turističkom razvoju na iskustva drugih. Čovjek uči na iskustvu drugoga, a magarac na svome iskustvu“, kazao je Bašić

Bašić je živuća legenda hrvatske arhitekture. Potpisao je brojne značajne projekte, a javnosti je vjerojatno najpoznatiji kao autor Morskih orgulja i Pozdrava suncu u Zadru ili Spomenika vatrogascima na Kornatu. Njegov opus obuhvaća stambeno-poslovnu, sakralnu, turističku i sportsku arhitekturu, kao i različite druge projekte izrazito istraživački usmjerene prema spoznajama novih funkcionalnih i oblikovnih koncepcija arhitektonike.

Blizak zavičajnom prostoru i tradiciji

Dobitnik je mnogih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i brojnih priznanja i odlikovanja, među kojima se ističe Državna nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu. Nagradu Zagrebačkog slona osvajao je tri puta, dok je kada su u pitanju međunarodne nagrade osvojio one u Meksiku i Barceloni, a odličje nositelj viteza umjetnosti i književnosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti Chevalier de l’ Ordre des Arts et des Lettres.

Rođen je u Murteru 1946. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru, a diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972. godine. Poslije je pohađao postdiplomski studij Arhitektonske strukture također u Sarajevu.

Radovi

• Marine u Murteru (1985)
• Marine u Betini (1991)
• Marine u Sukošanu kod Zadra (1991)
• Stambene zgrade u Bloku 9 u naselju Bili Brig (1989)
• Trgovački centar, danas City Galleria na Relji (2000., dograđen 2008)
• Stambeno-poslovni kompleks TIZ u Ulici bana Josipa Jelačića (2005)
• Športski centar Višnjik (2006)
• Trajektna luka Gaženica (2015).
• Pješačka površine zapadne obale zadarskoga poluotoka s dvije urbane instalacije – Morske orgulje (2005) sa zvukom te Pozdrav suncu (2008), sa svjetlom kao konceptualnim osloncem djelovanja (obje su 2008. zastupale Hrvatsku na Venecijanskome bijenalu).
• Crkva Gospe od Karmela na Okitu kraj Vodica (1998)
• Crkva svetog Josipa u Ražinama u Šibeniku (1999)
• Crkva i samostan sv. Ante na Šubićevcu u Šibeniku (2006)
• Crkva sv. Mati Slobode na Jarunu u Zagrebu
• Pozornica za papu Ivana Pavla II. na Forumu u Zadru (2003)
• Spomenik stradalim vatrogascima na Kornatu (2010)
• Hotel D-Resort na poluotoku Mandalina u Šibeniku (2015)