OVOG LIKA U BIH PRATI 360 TISUĆA OSOBA: “Zabrani joj šminkanje i mirisanje, a udari je gdje se ne vidi”

„Zna Uzvišeni Gospodar da će biti žena kojima nije dovoljno da je posavjetuješ niti im je dovoljno da se od nje okreneš u postelji. Ima osoba koje ne znaju razumjeti i popraviti se osim da budu udarene.“

Ovo su riječi Elvedina Pezića, jednog od selefijskih daija iz BiH, koji su veliku popularnost stekli na društvenim mrežama, gdje objavljuju videe u kojima odgovaraju na pitanja pratitelja.

Selefijske daije su predavači koji odbacuju gotovo sve što je u razvoju i praksi islama uslijedilo nakon prvih generacija muslimana, inzistiraju na očuvanju izvornog islama i tumačenja Kur’ana. Svoju interpretaciju islama smatraju jedinom ispravnom.

Od tumačenja propisa u islamu do savjeta za ponašanje, Pezić u svojim obraćanjima često govori i o ženama. Tako je sredinom siječnja ove godine objavio status na Facebooku kojim ženama sugerira da su im šminka i parfemi zabranjeni izvan kuće.

„Ostavljanje hidžaba, parfimiranje, šminkanje i drugi načini uljepšavanja prilikom izlaska iz kuće zabranjeni su. A sve to u kući za muža je pohvalno i smatra se dobrim djelom“, napisao je.

Sugerirao je da bi mnogi bračni problemi nestali i da bi se ljubav povećala kada bi se žene uređivale za muža kao što to čine izvan kuće.

Detektor je nekoliko mjeseci analizirao antirodne narative u BiH, njihovo jačanje i međunarodne veze. U sklopu istraživanja analizirana su i obraćanja selefijskih daija koji okupljaju tisuće pratitelja na društvenim mrežama, uglavnom na Facebooku i YouTubeu. U nekima od njih daju se savjeti i kako udariti ženu i ograničiti joj kretanje.

Pezić je udaranje žene u svom obraćanju krajem rujna 2022. godine na YouTube kanalu Mimber.ba nazvao „trećom odgojnom metodom“, koja se, kako je ocijenio, koristi u slučajevima kada žena svoju neposlušnost ne popravi savjetovanjem ili uskraćivanjem intime. Ovo obraćanje ponavljao je periodično na svom Facebook profilu kroz videozapise ili statuse, kao što je učinio i krajem prošle godine.

Pezića na Facebooku prati više od 360 tisuća osoba, a aktivan je i na Instagramu, TikToku i YouTubeu.

Objašnjavajući kakav način udaranja treba biti, Pezić je poručio da ne smije ostaviti modricu i da treba izbjegavati lice.

„Jednostavno da čovjek kaže supruzi, vidiš dokle si došla, da ne možemo riješiti problem ni razgovorom ni uskraćivanjem intime, dovodiš me u situaciju da moram pribjeći metodi udarca, ali udarac ne smije ostaviti traga niti biti u lice“, kazao je.

Zlupotreba religije

Ovakva tumačenja islama, ali i izjave u online prostoru, sarajevski profesor Nerzuk Ćurak vidi kao zloupotrebu religije za instrumentalizaciju konzervativnih ideologija koje ženama uskraćuju njihova prava.

„To je nasilje nad ženama. U teoriji mirovnih studija to je nasilje koje se ispoljava u sferi društva, kao povezanost strukturnog i kulturnog nasilja. Zato što to govore ljudi koji ipak jesu pripadnici određenih struktura, organizirani u neku zajednicu, a kulturno nasilje je pokušaj ozbiljne transformacije dominantnih kulturnih kodova i matrica“, kazao je Ćurak za Detektor.

Takve izjave, smatra on, mogu imati nesagledive dugoročne posljedice, ali i otvoriti pitanje pravnog okvira, odnosno odgovornosti za opravdavanje nasilja nad ženama.

Autor socio-psihološke studije o selefijama u BiH, psiholog Srđan Puhalo, objašnjava da se popularnost daija na društvenim mrežama može pripisati činjenici da je to jedini prostor u kojem su zastupljeni, odnosno da nisu prisutni u tradicionalnim, klasičnim medijima, ali i tome da često pribjegavaju videoobjavama, što je pratiteljima na tim platformama lakše za gledati.

„Važna stvar je to što se bave svakodnevnim problemima ljudi. Daju recepte za život, kako nešto učiniti, je li nešto dopušteno, što učiniti u određenoj situaciji, i to su stvari koje ljudima olakšavaju razumijevanje islama“, objasnio je Puhalo.

Ocijenio je da stotine tisuća pratitelja na društvenim mrežama ne znači nužno da dolaze iz BiH. Snagu dobivaju i kroz prikazivanje autentičnosti islama, što, kako kaže, Islamska zajednica često ne čini.

„Oni se predstavljaju kao alternativa i kao netko tko se želi nametnuti kao autentični, pravi muslimani. Postoji opći trend nepovjerenja u institucije, pri čemu ljudi koji se postavljaju kao alternativa institucijama lakše pronalaze sljedbenike“, kazao je.

“Žena treba biti u kući”

U videu „Što je današnje društvo učinilo od žene“, objavljenom početkom siječnja 2018. godine na YouTube kanalu „Volim islam“, Pezić govori kako je „svijet izveo ženu iz kuće“, čime je, prema njegovim riječima, odvojena od svoje glavne funkcije, a to je majčinstvo.

„Žena treba biti u kući i odgajati generacije“, kazao je.

Pezić na svom YouTube kanalu uglavnom isključuje mogućnost komentiranja. U objavama gdje su komentari dopušteni, oni su uglavnom podržavajući, uz tek pokoji komentar osude takvih stavova, koji najčešće ne dobivaju podršku.

U više videa Pezić, podrugljivim tonom, opisuje da su žene zastupljene u svim zanimanjima, navodeći nogomet, boks, pilote i varioca, objašnjavajući da na taj način izbjegavaju svoju ulogu propisanu od Boga, a to je majčinstvo.

„Ali zato ćete vidjeti, izvedena je žena, žena ima svoju plaću, hajde joj nešto naredi, paša, ona ima plaću“, kazao je.

Pezić je jedan od najpopularnijih selefijskih daija u BiH, školovan u Saudijskoj Arabiji.

Detektor je u ranijem istraživanju otkrio da su pojedinci i udruge iz BiH, uz podršku selefijskih predavača, u proteklim godinama prikupili više milijuna maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi, pri čemu je više od deset osoba potvrdilo da su novac dali u gotovini ili uplatili na račun privatne osobe, što je, prema ekonomskim stručnjacima, netransparentan način prikupljanja humanitarne pomoći.

Pozive za izgradnju bunara i džamija u Africi često je dijelio i Pezić, koji je i sam „uvakufio“ bunar za roditelje. Posjetio je škole Kur’ana u Africi te u jednom videu naveo da je razgovarao s tamošnjim daijama o širenju vjere. Dao je podršku i za podjelu kurbana u Africi.

U Africi je izgrađeno više od 50 džamija, od kojih je za više od deset novac prikupljen uz Pezićevu podršku.

Istraživanje BIRN-a BiH utvrdilo je da je u nekoliko od više od 2.300 objava objavljena „fotošopirana“ fotografija izgrađenih bunara, koji u Africi nemaju fiksnu cijenu poput one koja se traži u BiH.

Dino Abazović, redovni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Foto: Detektor

Šanse za ukorjenjivanje selefijskih zajednica i ideja na Balkanu vrlo su male, smatra profesor Dino Abazović, dodajući da će im to uvijek biti teško ostvariti.

„Uz napore većeg dijela uleme islamskih zajednica, osobito u Bosni i Hercegovini, da se suprotstave selefijskom utjecaju, svakodnevni vjernici često su nepokolebljivi protivnici selefija i doista su nepremostiva prepreka širenju takvog prakticiranja islama“, kazao je.

Abazović objašnjava da selefijskom islamu u BiH nedostaje povijesni korijen i društvena osnova te da su najvažniji element borbe protiv radikalizacije mehanizmi temeljeni na autohtonim tradicionalnim islamskim praksama i vjerovanjima koji se prakticiraju stoljećima.

Profesor Ćurak upozorava da je selefijsko tumačenje vjere daleko od bosanskohercegovačkog prakticiranja islama te da je pritom nužno razlikovati vjeru i religiju, objašnjavajući da je vjera put samospoznaje.

„Kada tražite nekoga drugoga da vam posreduje, da vas spasi na vašem putu i kada prihvaćate ideje i stavove koji nikada prije nisu bili dio vašeg bića, to je zloupotreba, ozbiljna instrumentalizacija“, kazao je.

Velik broj pratitelja vidi kao fenomen praćenja sadržaja, ali ne nužno i podrške. Ipak, podatak o niskoj stopi visokoobrazovanih osoba u BiH, kaže Ćurak, može biti argument za sve češće praćenje takvih osoba na mrežama.

U galeriji oglasa na Pezićevu profilu nisu zabilježene plaćene reklame. Međutim, Detektor je otkrio da je Pezić plaćao oglase kod svog kolege Safeta Kuduzovića.

U tim objavama nalaze se pozivi na prijavu za vjerski obred Umru, prenosi Istina.media. 

Kuduzović, kao i Pezić, koristi društvene mreže za odgovaranje na pitanja pratitelja. Njih dvojica nisu odgovorila na upit Detektora za razgovor.

Na pitanje je li dopušteno putovati iz Sandžaka do Sarajeva s četrdesetak žena u pratnji profesora bez mahrema, odnosno muške osobe s kojom je trajno zabranjeno sklapanje braka, Safet Kuduzović je u objavi na YouTube kanalu „Islamski svijet“ u kolovozu 2024. godine tu ideju kategorički odbacio te kazao da profesor nema ulogu mahrema u islamu.

„Nije dopušteno ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan da putuje razdaljinu dana i noći, što bi u njihovo vrijeme iznosilo 80 do 85 kilometara, bez mahrema“, kazao je Kuduzović.

Puhalo objašnjava da kritiku tumačenja vjere selefijskim daijama ne može dati šira zajednica, osobito kada se radi o propisima koje oni izravno pronalaze u Kur’anu.

„Postavlja se pitanje tko na to treba odgovoriti. Netko tko im može parirati znanjem i autoritetom, a to je Islamska zajednica BiH. Malo je nezgodno da ja idem protiv knjige“, kazao je.

Dodaje da je shvaćanje daija utemeljeno isključivo na izvornim propisima islama, a ne na širokom spektru ljudskih prava, o kojima gotovo uopće ne govore.

„Ako netko kaže da žena treba biti u kući, da ne smije izlaziti ni raditi, tko na to treba reagirati? Neće valjda reagirati svećenik, a pogotovo ne političari. Netko treba dati drugo tumačenje i reći da nije baš tako“, objasnio je.

Iz Islamske zajednice Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Detektora za razgovor niti za komentar o tumačenju islama selefijskih daija.

Kuduzovića, koji se danas smatra najvišim autoritetom među većinom selefijskih daija, na društvenoj mreži Facebook prati više od 120 tisuća osoba.

Slične stavove Kuduzović i Pezić iznose i na posjećenim javnim tribinama koje se često organiziraju u javnim prostorima, poput domova kulture.

Udruge koje organiziraju njihova predavanja često imaju financijsku potporu vlasti, ali i besplatno korištenje javnih prostora.

Najčešće su registrirane kao udruge za promicanje pozitivnih vrijednosti i izvornog islama, omladinske udruge ili klubovi knjige.

Ćurak kaže da je šokiran brojem ljudi i podrškom koju pružaju krajnje konzervativnim, rigidnim politikama koje opisuje kao „antiislamske interpretacije vjere“. Ukazuje i na kontradikciju između njihove vidljive prisutnosti i tvrdnji analitičara da nemaju veliku popularnost.

Objašnjenje vidi u posljedicama rata i društvenim transformacijama, dodajući da vjeruje kako velik broj posjetitelja dolazi iz manje urbanih sredina.

Takve zajednice profesor Ćurak opisuje kao duboko patrijarhalne i sklone nekritičkom prihvaćanju svega što im se nudi.

„Ti lukavi mentori patrijarhata, najrigidnijeg, shvatili su da je najbolji način idealizacije vlastitih ideja pokušaj da se duboko nasilje argumentira svetom knjigom, hadisima i slično. To je besmislica“, zaključio je.

Kuduzović je u drugim videima kategorički izrazio stav da je ženama zabranjeno putovati bez mahrema, osim tijekom obavljanja hadža ili umre.

U drugom videu, na pitanje može li žena sama putovati od Sarajeva do Zenice, Kuduzović šaljivim tonom objašnjava da može, ali da je pitanje smije li to prema šerijatskim pravilima, zbog udaljenosti od oko 80 kilometara.

„Put do Zenice bio bi krajnje upitan i bojim se da je zabranjen te da žena ne bi trebala putovati do Zenice. Da je bliže, do Visokog i slično, ali do Zenice je to već daleko“, kazao je.

Iako je u opisu stranice navedeno da je osobno uređuje Kuduzović, prema podacima o transparentnosti njegovu Facebook stranicu vodi pet osoba iz BiH te po jedna iz Austrije i Švedske.

„Da bi se patrijarhalni i mizogini obrasci u našem društvu mijenjali, to je zadatak šire društvene zajednice u borbi za rodnu ravnopravnost svake žene i muškarca“, kazao je Abazović.

Mladi konzervativniji od roditelja

Istraživanje Detektora pokazalo je institucionalnu potporu antirodnim pokretima i u Republici Srpskoj, koji dobivaju tisuće maraka za svoj rad, uključujući i protivljenje zakonima koji štite žene od nasilja.

Puhalo objašnjava da danas postoji tendencija da su mladi konzervativniji od svojih roditelja te se pita je li uzrok tome i izloženost vjerskoj doktrini s posebnim odnosom prema pitanjima vjere, seksualnosti, žena i svijeta.

„U narednom razdoblju, kako dolaze konzervativni mladi, bojim se da bi se taj konzervativizam mogao širiti“, kazao je, dodajući da to ne pripisuje isključivo vjeri, već i politici.

Izostanak reakcije društvene zajednice i zatvaranje očiju pred širenjem antirodnog pokreta, čiji je dio i selefijska zajednica, profesor Ćurak smatra slabošću društva i niskom razinom obrazovanja.

„Da u takvom ambijentu agitatori s upitnim ambicijama, kojima je cilj vratiti društvo u neko izmaštano doba o kojem malo znaju, mogu dobiti potporu, to je ozbiljan problem. Obrazovanje je najučinkovitiji put za zaustavljanje takvih pojava“, zaključio je Ćurak.