PAD DOMAĆE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE: Pad proizvodnje kukuruza za 15,4 posto, krumpira za 16 posto, jabuka za 17,9 posto, šljiva za 54,1 posto…
Nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini nije nešto što se događa tu i tamo, nego je, nažalost, permanentno stanje stvari.
Ono malo njih što se i dalje bavi poljoprivrednom proizvodnjom godinama upozoravaju na katastrofalne poteze domaćih vlasti koje dolijevaju ulje na vatru velikih problema domaće proizvodnje. Nemalo su puta poljoprivrednici upozoravali kako trenutno stanje stvari liči kao da bh. vlasti više rade na promociji uvoznih lobija, nego domaće proizvodnje.
Tako su se poljoprivrednici iz Federacije krajem prošle godine okupili ispred zgrade Federalne vlade nezadovoljni odnosnom nadležnog ministarstva prema njima, problemima s poticajima, najavljenim novim pravilima oko fiskalizacije… Tvrde kako i trenutna situacija pogoduje samo uvoznim lobijima, a guši i ono malo domaće proizvodnje što je preostalo.
Ogromni padovi
A najnoviji statistički podaci ukazuju na razmjere katastrofe.
Naime, tijekom 2025. godini u Federaciji ostvarena je proizvodnja kukuruza-zrna u iznosu 174.151 tonu, što predstavlja pad proizvodnje za 18,6 posto u odnosu na 2024.
U proizvodnji industrijskog bilja zabilježen je pad proizvodnje soje za 11,5 posto i proizvodnje duhana za 9,8 posto u odnosu na 2024.
Proizvodnja krumpira iznosi 153.289 tona i manja je za 16 posto u usporedbi sa proizvodnjom u prošloj godini.
U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježen je pad proizvodnje djeteline za 2,0 posto, kukuruza za krmu za 15,4 posto i travno-djetelinskih smjesa za 5,9 posto, dok se blago povećanje proizvodnje bilježi kod lucerke za 0,4 posto u odnosu na prošlu godinu, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Kod voća, ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 17,9 posto, a proizvodnja šljive za 54,1 posto u odnosu na 2024. Ukupna proizvodnja grožđa viša je za 3,0 posto u odnosu na 2024.
Perspektiva bh. poljoprivrede
Samo ovi šturi podaci ukazuju u kakvim se problemima nalazimo i kako bi, uistinu, uskoro mogli ostati bez značajnog dijela i ovo malo proizvođača koje sada imamo.
Djelatnost koja je ne tako davno bila jedna od primarnih u našoj zemlji sada je na marginama, a prijeti da stanje bude i gore od toga. Bez aktivnog uključivanja domaćih vlasti i struke, promidžbe prednosti koje ova branša može imati, stvaranja pogodnijih uvjeta za domeće proizvođače barem na domaćem tržištu stanje će sasvim sigurno iz godine u godinu biti sve gore i gore. Kada tome dodamo katastrofalne demografske tokove, ali i činjenicu da oni koji ostaju u BiH napuštaju sela i odlaze u gradove, perspektiva bh. poljoprivrede je vrlo loša.
