Pad izvoza, a rast uvoza, BIH prijeti rekordan deficit

Pad izvoza, a rast uvoza, BIH prijeti rekordan deficit

U razdoblju siječanj – travanj izvoz je iznosio pet milijardi i 320 milijuna KM, a uvoz devet milijardi i 291 milijun KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,3 posto.

Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da nam je svakog mjeseca u ovoj godini izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza. Nastavi li se ovaj trend do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla zabilježiti rekordan minus u razmjeni sa inozemstvom od čak 12 milijardi, milijardu više u odnosu na prošlu godinu.

U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2023. izvoz je bio manji za 8,3, dok je uvoz povećan za 5,6 posto

“U razdoblju siječanj – travanj izvoz je iznosio pet milijardi i 320 milijuna KM, a uvoz devet milijardi i 291 milijun KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,3 posto. Ostvaren je negativan trgovinski saldo u razmjeni s inozemstvom od tri milijarde i 971 milijun KM”, javlja BHRT.

Ponovno se najviše izvozilo u Europsku uniju. 75 posto ili tri četvrtine našeg izvoza odnosi se na europsko tržište. Ali, i tu je zabilježen pad od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše su podbacila naša dva ključna izvozna sektora, elektro-metalska i drvna industrija.

“Mi smo u ovim sektorima većinom naslonjeni na izvoz u EU i uvjeti koji se događaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili”, kaže potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

Na pad izvoza utjecalo je, kažu ekonomisti, više faktora, ali glavni je usporavanje europskih ekonomija, prije svih Njemačke.

Ne treba zanemariti ni rat u Ukrajini koji je ušao u treću godinu

“Kada Europa dobije nazeb, mi imamo upalu pluća. U smislu, nemamo porudžbina. S druge strane rat u Ukrajini i ulaganje koje EU ima prema Ukrajini jako mnogo iscrpljuju ekonomije tih zemalja, a to u prevodu znači i manje novaca za građane koji bi nešto kupili ili investirali”, pojasnio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Iako za pad izvoza nismo odgovorni mi, on će nastavi li se ovako dovesti do toga da ionako ogroman vanjskotrgovinski deficit koji imamo bude još veći.

“Ne znamo što će se dogoditi do kraja godine, duga je godina. Ali svejedno možemo zaključiti da shodno postojećim tendencijama vjerojatno će ovaj deficiti biti veći relativno u odnosu na ranije godine. I to prije svega zbog pada izvozne aktivnosti. Za nadati se da se to neće značajnije reflektirati na poslovanje naših izvoznika odnosno posljedično automatski na ostatak bh.ekonomije”, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u 2023. iznosila je 44 milijarde KM. Vrijednost uvezene robe iznosila 28 , a izvezene 17 milijardi, što znači da je vanjskotrgovinski deficit za prošlu godinu iznosio 11 milijardi KM. Na kraju ove godine vjerojatno ćemo imati još veći minus u razmjeni sa inozemstvom.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar