Pet likova iz slavenske mitologije čije priče vrijedi zapamtiti
Baba Jaga bi lako mogla biti najpoznatiji mit koji proizlazi iz slavenske mitologije i još uvijek se koristi u nekim ruralnim područjima kao narodna priča. Ona je čudotvorka za koju se smatra kako otima, kuha i jede svoje žrtve, obično djecu.
O grčkoj mitologiji itekako mnogo znamo, i u sred noći dobar dio nas zna tko je Prometej, a tko stoluje na Olimpu. I ona rimska nam je itekako poznata, te ne ostajemo u čuđenju kad netko spomene Junonu ili Neptuna. E pa ipak, postoji i još mnogo mitologija, jedna od njih je i slavenska, o kojoj nam se čini da znamo najmanje, pa je red da je predstavimo kroz neke priče. – piše Punkufer.hr
Perun & Veles
Iako slavenska poganska religija nije bila monoteistička, ipak je postojao vrhovni bog koji se zvao Perun. Najbliži ekvivalenti iz drugih kultura bili bi Zeus iz grčke i Thor iz nordijske mitologije budući da oni vladaju nebesima kao bogovi groma i munje. Protuteža mu je Veles, bog povezan s vodama. Dok je Perun vatren i suh i vlada živim svijetom iz svoje utvrde, koja se nalazi na vrhu najviše grane Svjetskog stabla, Veles je bog vezan za vode, koji vlada iz korijena Svjetskog stabla. On je gospodar Podzemlja i vlada carstvom mrtvih.
Sam mit se sastoji od Peruna koji lovi zmijoliko stvorenje zvano Veles. Veles ga uspijeva prevariti i bježi pretvarajući se u razne životinje. Vjeruje se da je Perun odlučio Velesa ostaviti na životu i poslati ga u podzemni svijet, svijet mrtvih gdje mu je i mjesto.
Morena, božica smrti
I ne samo smrti, već i žetve, čarobnjaštva i noćnih mora. Ovo čarobno mitološko biće kćer je boginje proljeća Lade, koja predstavlja ljubav, plodnost i ljepotu, i Svaroga, boga vatre i kovačkog zanata.
Iako je poznata kao božica smrti, Morenina uloga može se sagledati i kroz različite faze prijelaza u ljudskom životu. Ova zaštitnica podzemnog svijeta označava kraj fizičkog života za smrtnike na Zemlji, a njezina smrt označava kraj zime i simbolizira ponovno rađanje proljeća, koje predstavlja božica Lada. Morena je višeslojna figura budući da spaja zimu i smrt s ponovnim rađanjem prirode i tako izravno simbolizira različite cikluse ljudskog života kao i plodnost koja je s njim povezana.
Rusalka (vila)
Svi znamo da su vile predivna i idealizirana bića, no u slavenskoj mitologiji, pogled na njih je nešto drugačiji. Ona su ovdje zapanjujuća, ali demonizirana stvorenja, ljepote toliko jedinstvene da je smrtnik ne može zamisliti. Prekrasne su i prikazivane su gole ili obučene u prozirnu srebrnu haljinu. Kosa im je svilenkasta, zelena i duga, podsjeća na vodenu travu, a okrunjena je cvjetnim vijencem od cvijeća i bilja.
Međutim, njihov izgled ima visoku cijenu za muškarce koji žele plesati s njima. Legenda kaže da je njihov šarmantan izgled mamio muškarce koji bi nakon plesa izgorjeli ili bi se previše približili vodi i utopili. U nekim drugim pričama, ova nevjerojatno lijepa stvorenja mogu se pretvoriti u životinje, poput zmija, vukova, labudova, konja i sokola.
Baba Jaga
Baba Jaga bi lako mogla biti najpoznatiji mit koji proizlazi iz slavenske mitologije i još uvijek se koristi u nekim ruralnim područjima kao narodna priča. Ona je čudotvorka za koju se smatra kako otima, kuha i jede svoje žrtve, obično djecu. Najbliža usporedba s njezinom osobom bila bi vještica, a budući da su njezina navodna primarna meta djeca, priče o Babi Jagi do danas se koriste kao roditeljski alat za plašenje djece koja se loše ponašaju. Budući da se govorilo kako živi u kući duboko u šumi, priča se često koristila kako bi se djeca obeshrabrila da lutaju predaleko od svog doma.
Njezina je kuća prilično uznemirujuća, stoji na stupovima od kokošjih nogu i može se sama kretati. Iako je lik Babe Jage iznimno jeziv, osobito za djecu koja je susreću, te se povezuje s ubojstvom i kanibalizmom, ona nije posve zla. Malobrojnim sretnicima koji se suoče s njom i uspiju je nadmudriti, čime zaslužuju njezino poštovanje, vrlo će rado pomoći.
