Pet malih hidroelektrana na Rami pod znakom pitanja, sljedećih osam tjedana je ključno
Dok se približava zakonski rok od tri godine za kompletiranje dokumentacije potrebne za izdavanje energetske dozvole, situacija oko planirane izgradnje pet malih hidroelektrana (mHE) na rijeci Rami postaje sve napetija. Riječ je o projektima firme Ecco crima d.o.o. Prozor, koja još od usvajanja Zakona o zabrani izgradnje novih mHE u Federaciji BiH iz srpnja 2022. pokušava iskoristiti ranije zaključen koncesijski ugovor za ovaj energetski zahvat.
Prema važećem zakonu, svi investitori koji su u trenutku usvajanja zakona imali važeće koncesije dobili su rok od tri godine da kompletiraju ostalu potrebnu dokumentaciju – uključujući okolinsku dozvolu i urbanističku suglasnost. Ako to ne učine do srpnja 2025., njihovi projekti postaju pravno neizvodivi.
Pet hidrocentrala u nizu
Jedan od najsloženijih slučajeva u Federaciji odnosi se upravo na rijeku Ramu u općini Prozor-Rama, gdje je investitor planirao čak pet malih hidroelektrana u nizu. Projekt je izazvao snažne reakcije lokalne zajednice i civilnog sektora koji upozoravaju na negativne utjecaje po okoliš, lokalno stanovništvo i prirodne resurse.
U tijeku je postupak obnove okolinske dozvole za ovaj projekt. Nakon brojnih komentara i primjedbi koje su uputila lokalna pravna lica, investitor je dopunio zahtjev, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je novu dokumentaciju na javni uvid.
Aktivan otpor zajednice i civilnog društva
Posebno su se u ovaj slučaj uključili Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT i lokalno udruženje građana “Klub Šćipljaka” iz Šćipa, koji su Ministarstvu dostavili velik broj precizno obrazloženih primjedbi i prigovora. U njima upozoravaju na potencijalne nepravilnosti, izostanak stvarne analize kumulativnog utjecaja pet mHE u nizu te na štetu koju bi izgradnja nanijela prirodi i lokalnoj zajednici.
„Lokalna zajednica je jasno i dosljedno izrazila svoje protivljenje ovim projektima, i sada je na potezu Ministarstvo da donese odgovornu odluku“, poručuju iz Fondacije ACT.
Ukoliko Ministarstvo okoliša i turizma BiH ne odbije izdavanje okolinske dozvole, preostaje još jedan ključni korak – eventualno izdavanje urbanističke suglasnosti od strane Općine Prozor-Rama, što bi mogla biti posljednja institucionalna barijera za realizaciju projekta.
Sudbina u rukama institucija
Sljedećih osam sedmica ključno je za konačan ishod ovog slučaja. Ukoliko do srpnja 2025. godine investitor ne prikupi sve potrebne dozvole, njegovo pravo na izgradnju mHE – iako koncesijski ranije stečeno – gubi pravnu snagu.
Građanske inicijative i organizacije za zaštitu okoliša pozivaju nadležne institucije da uvaže jasno iskazane stavove lokalnog stanovništva te da zaštite rijeku Ramu i njen okoliš od, kako navode, neopravdane i štetne komercijalne eksploatacije.
