Plaće im veće od 5.000 KM, a u 2024. nisu donijeli niti jednu odluku
Aktualna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u čijem sastavu su Anđelina Ošap Gaćanović, Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić u 2024. godini nije donijela niti jednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, kao ni odluku o ukidanju odluke odnosno statusa nacionalnog spomenika niti odluku o neispunjavanju statusa nacionalnog spomenika.
Ovo stoji u najnovijem izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za 2024. godinu, otkriva Fokus.ba
Plaće im se obračunavaju s koeficijentom 8
Pobrojani članovi ove komisije imaju, za bh. prilike, izrazito visoke plaće. Kako su naveli državni revizori, obračun plaća članovima Komisije vrši se na osnovu koeficijenata koji su u Zakonu o plaćama i naknadama utvrđeni za ombudsmena za zaštitu ljudskih prava u BiH. Prema navedenom zakonu ombudsmeni, kao i članovi ove komisije imaju koeficijent od 8.
Pomnoži li se ovaj koeficijent sa osnovicom koja je u ovoj godini povećana sa 600 na 631,50 KM dolazimo do iznosa od 5.052 KM. Tolika je osnovna plaća svakog od članova Komisije bez bilo kakvih dodataka poput toplog obroka i sl.
Kako su ustanovili revizori, Komisija se suočava sa značajnim problemima u radu, a što je posljedica različitog pogleda članova Komisije po pitanju tumačenja Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, u smislu djelokruga rada Komisije i aktivnosti u njenoj nadležnosti. A to su spomenuti članovi poput Ošap – Gaćanović i javno iznosili o čemu je pisao i Fokus.
Četiri sjednice i pet sastanaka za godinu dana
Komisija je, tvrde revizori, u 2024. godini održala četiri sjednice te pet sastanaka, a zapisnik je usvojen sa tri održane sjednice. Tajništvo je sačinilo Izvještaj o radu za 2024. godinu, koji članovi Komisije do završetka revizije (mart 2025. godine) nisu usvojili.
Kada je riječ koeficijentu za obračun plaća članovima ove komisije, istaknuli su revizori, on se primjenjuju još od 2017. godine na osnovu suglasnosti Ministarstva financija i trezora BiH i analogije kojom su se rukovodili prilikom davanja suglasnosti. Također, Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o Komisiji utvrđeno je da je rang članova Komisije analogan rangu ombudsmena za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Komisija je u junu 2024. godine uputila dopis Ministarstvu financija i trezora BiH s inicijativom za dopunu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, s prijedlogom da se u članu 21. u platnom razredu A2 dodaju i članovi Komisije te da je potrebno definirati i platni razred savjetnika članova Komisije koji također nisu posebno pobrojani u navedenom Zakonu.
Ministarstvo financija i trezora nije dostavilo odgovor na navedeni dopis Komisije.
Kapidžić i sukob interesa
Inače, Kapidžić je i poslanik SDA u Skupštini KS a Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS krajem oktobra 2024. godine utvrdio je da je on u sukobu interesa, jer obavlja dvije javne funkcije.
Kasnije je on Predsjedništvu BiH podnio zahtjev za razrješenje, ali do te realizacije nikada nije došlo. Zanimljivo, sadašnji saziv Predsjedništva BiH naslijedio je saziv Komisije, ali još nije došlo do njegove promjene odnosno imenovanja novih članova.
Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini propisano je da Komisiju čini pet članova. Imenuje ih Predsjedništvo BiH na period od pet godina, bez javnog konkursa i uz mogućnost reizbora. Odluke donose većinom glasova. Od razrješenja međunarodnih članova u svibnju 2016. godine, Komisija u svom sastavu ima samo tri člana. Sadašnji članovi Komisije imenovani su u veljači 2021. godine.
