PLINOVANJE I BIRANJE: Američko veleposlanstvo odgovorilo Čoviću
Veleposlanstvo SAD u BiH reagiralo na izjave čelnik HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je predložio svoj zakon o Južnoj interkonekciji, a kojim se predviđa otvaranje novog javnog poduzeća za promet plinom u Mostaru.
O novom poduzeću Iz veleposlanstva su za televiziju N1 poručili kako Čovićev prijedlog osnivanja novog poduzeća nije održiv. Naveli su kako je ”plinovod Južna interkonekcija s Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine jer bi osigurala opskrba plinom domaćinstava i poduzeća širom Hercegovine i u drugim dijelovima Federacije”.
”Plin bi dolazio kroz Republiku Hrvatsku i doprinio bi ekonomskoj i demografskoj revitalizaciji ovih područja. Međutim, projekt se ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona. Mi i dalje apeliramo na Vladu i Parlament Federacije da usvoje verziju Zakona o Južnoj interkonekciji koja je prošla Zastupnički dom FBiH u prosincu 2021. godine. I stranka gospodina Čovića inicijalno je podržala ovaj zakon koji je usvojio Predstavnički dom FBiH u prosincu 2021. godine i čak pomogla izradu nacrta zajedno s ostalim domaćim akterima i međunarodnim ekspertima, uključujući USAID”, naveli su iz američkog veleposlanstva.
Istaknuli su da Federacija BiH ima jednu kompaniju za promet plinom, BH Gas, kao što i Hrvatska ima samo jednu kompaniju za transport plina.
Prijedlog će sahraniti projekt
”Prijedlog gospodina Čovića da se formira nova kompanija za prijenos, koja trenutno ne postoji, nema zaposlene, nema iskustva, nema mogućnosti da osigura stabilno financiranje, nije održiv i sahranit će ovaj projekt. BH Gas kao federalni operater za transport plina i član Europske mreže operatera zaduženih za transport plina u svojstvu promatrača, jedina je organizacija s kapacitetima za provođenje ovog projekta”, naveli su iz američkog veleposlanstva.
Podsjećaju da su SAD podržale reforme u BH Gasu kako bi se poboljšala efikasnost i učinkovitost kompanije, te osigurala bolja zastupljenost, a sve s ciljem uspješne implementacije projekta Južna interkonekcija.
”Ovo bi uključivalo i osnivanje područnog ureda BH Gasa u Mostaru koji bi omogućio vođenje projekta za Južnu interkonekciju”, naveli su iz američkog veleposlanstva. Naveli su da SAD ”pozivaju Čovića da na prvo mjesto stavi javni interes, da prestane blokirati ključni zakon i da, bez odlaganja, podrži usvajanje verzije Zakona o Južnoj interkonekciji koju je usvojio Zastupnički dom FBiH u prosincu 2021.”.
Veleposlanstvu nije jasno na što misli
Čović je nakon sastanka sa SNSD-om i strankama Trojke rekao kako je predložio i rješenja za izmjene Izbornog zakona za koje je naveo da su ”na tragu onoga što je HDZ zagovarala zajedno sa gospodom iz američke administracije posljednje tri četiri godine”.
Podsjetio je kako je do listopada prošle godine trebalo postići dogovor o novom izbornom zakonu, a istaknuo je kako, uz tehničke izmjene izbornih pravila, treba dogovoriti i nov način biranja članova Predsjedništva BiH jer se više ne može dopustiti da bošnjački narod hrvatskome bira člana državnog vrha.
“Mi inzistiramo da se to riješi”, kazao je Čović ustvrdivši kako o tome postoji suglasnost svih drugih koalicijskih partnera. Komentirajući ove izjave, iz Veleposlanstva SAD poručuju da ”nije jasno na koja rješenja gospodin Čović misli”.
”Ali, ako govori o prijedlogu HDZ BiH da se izbor hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva BiH riješi izmjenom Izbornog zakona BiH onda zna i da su međunarodni pravni eksperti, predstavnici međunarodne zajednice, uključujući SAD i EU, i politički lideri BiH odbacili te prijedloge tijekom pregovora o ustavnim/izbornim reformama u razdoblju 2021.-2022. koje su pomagale SAD i EU”, naveli su.
”U vrijeme ovih pregovora međunarodni pravni eksperti su podcrtali da su potrebni amandmani na Ustav BiH kako bi se sprovele presude Europskog suda za ljudska prava, te da prijedlog HDZ BiH za kreiranje trajne druge liste za izbor člana Predsjedništva, povezane sa određenom etnoteritorijalnom izbornom granicom unutar Federacije, ne bi bio u skladu sa presudama Europskog suda za ljudska prava”, dodali su iz Veleposlanstva.
Strateški interes i sankcije
Podsjetimo, kad je u pitanju plinovod kroz BiH, Čoviće je više puta govorio kako ne treba biti politički naivan i prepustiti plinski ventil u ruke nekoga drugog budući da se radi o strateškom interesu. Tako je na ovotjednoj izvanrednoj konferenciji za novinare rekao kako je energetska neovisnost BiH ima posebno mjesto u strategiji HDZ-a BiH i HNS-a.
”Angažirali smo najveće stručnjake i najviše autoritete koji su nam sugerirali i pomogli da napravimo prijedlog zakona u kojoj je definirano da je tvrtka koja će se baviti projektom javna tvrtka sa sjedištem u Mostaru. Vrlo su nam jasno stavili do znanja da ne smijemo biti naivni i da ostanemo do kraja uključeni u ovaj projekt. Ovaj projekt ne može biti privatni interes nekog pojedinca. Tako da imam vrlo jasan stav koji pokušavaju prebaciti težište na tobožnji problem odnosa u Mostaru ili na problem energenata u Hercegovini. Ja sam do sada i dalje ću isključivo služio svom narodu i svojoj domovini”, rekao je Čović.
Iako se sve više šuška o sankcijama, Čović je rekao kako ne misli da treba biti na crnoj listi nego na anđeoskoj.
