“Posljednji vlak” za državnu koaliciju, hoće li danas “pasti” dogovor ili Schmidt nameće
Lideri političkih stranaka okupljenih unutar državne koalicije ponovo će se sastati danas u nastojanju da uhvate “posljednji voz” i usuglase ključne evropske zakone, dok se bliži datum koji bi mogao biti odlučujući za početak pregovora sa Europskom unijom.
Današnji sastanak, čiji je domaćin Dragan Čović, predstavlja potencijalno posljednju šansu za postizanje dogovora prije 21. ožujka, kada se očekuje da bi EU mogla donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Usprkos nadama da bi ovaj susret mogao označiti prekretnicu u putu BiH prema Europskoj uniji, razlike u stavovima i prioritetima među strankama stavljaju cijeli proces pod veliki upitnik. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, jasno je stavio do znanja da RS neće prihvatiti integraciju po cijenu “gubitka identiteta srpskog naroda i tradicionalnih veza”. Ovaj stav ukazuje na duboke podjele unutar koalicije, koje dodatno otežavaju postizanje konsenzusa.
Pregovori danas zasigurno neće biti bez izazova, s obzirom na različite prioritete koje lideri stranaka unose sa sobom
Dok su reformski zakoni jedan od prioriteta, političke izmjene Izbornog zakona BiH sigurno će biti fokusu. Čović i Dodik, kao što je poznato, posljednjih dana intenzivno ističu i svoje ključne tačke, poput političkih promjena u Izbornom zakonu i eliminacije stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
No, iako se danas može nazreti tračak nade za postizanje dogovora, realnost je da su političke podjele i međusobne optužbe već obavile svoj dio posla u bacanju sjene na ovaj proces. Prijetnje neuspjehom izbijaju na površinu, a odgovornost za eventualni neuspjeh već se pokušava prebaciti s jedne strane na drugu.
Ukoliko se ne postigne dogovor i ne ispune se uvjeti koje je postavila Evropska unija, BiH se suočava s novom krizom koja bi mogla još dublje zakomplicirati već turbulentnu političku scenu.
Sve oči su uprte u današnji sastanak, no mala je vjerovatnost da će ključno pitanje, ono o Izbornom zakonu BiH, biti rješeno na način koji će zadovoljiti svakoga. Čović, naime, uslovljava usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona usvajanjem njegovog prijedloga o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Dodik, s druge strane, to uslovljava usvajanjem njegovog prijedloga biranja sudija u Ustavni sud BiH i povlačenja stranih sudija iz ove institucije.
Čini se da će ovaj Gordijev čvor raspetljati samo intervencija visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je i najavio da će, ukoliko se domaći političari ne dogovore, on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.
