Poslodavcima u BIH nedostaje 30 tisuća radnika
Novi zakon omogućit će evidencije aktivnih i pasivnih tražitelja posla, naknade u slučaju prestanka radnog odnosa rastu na 60 posto iznosa prosječne neto plaće, poslodavcima će biti vidljiva radna snaga iz svih dijelova Federacije BiH
Više od 350.000 stanovnika Bosne i Hercegovine nalazi na evidenciji nezaposlenih, dok se istodobno procjenjuje da joj u realnom sektoru nedostaje oko 30.000 radnika raznih profila te poslodavci, u cilju očuvanja posla, sve češće za radnom snagom posežu u treće zemlje, piše Večernji list BiH.
Neodrživ sustav
Kako bi se ubuduće ovakvi apsurdi izbjegli, u Federaciji BiH počelo se s reformom zavoda i službi za zapošljavanje u segmentu posredovanja u zapošljavanju. Kako je navedeno iz Vlade Federacije BiH, pripremljen je prednacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba te je poslan na mišljenja nadležnim tijelima. Prema riječima federalnog ministra za rad i socijalnu politiku Adnana Delića, izmjenama zakona stvaraju se pretpostavke da se vode posebne evidencije aktivnih i pasivnih tražitelja posla u županijskim službama i Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Prema njegovim riječima, novi zakon o posredovanju u zapošljavanju podrazumijeva aktivnu suradnju zavoda i službi s predstavnicima udruga poslodavaca koji traže radnike, kao i suradnju s obrazovnim institucijama radi kreiranja programa doškolovavanja, prekvalifikacija i programa za zapošljavanje koji su nužni na današnjem tržištu.
U BIH već godinama postoji problem neusklađenosti ponude kvalificirane snage i zahtjeva tržišta
“Zato je nužno uvezati poslodavce, obrazovne institucije i zavod, odnosno službe, kako bi zajedno kreirali mjere i programe koji će smanjiti jaz između ponude i potražnje te na neki način biti smjernice za upisne kvote na studijske programe. Neodrživ je sustav u kojem imamo visokokvalificiran i obrazovan kadar koji tržište ne traži, a s druge strane industrije kojima nedostaju tisuće radnika, koje mi nemamo jer ne pratimo zahtjeve tržišta ni u obrazovnim institucijama ni u službama koje posreduju u zapošljavanju”, naglasio je Delić.
On je najavom novog zakona najavio i predstojeću reformu Zavoda za zapošljavanje kao jednu od programskih mjera u svom mandatu ministra za rad i socijalnu politiku te istaknuo kako očekuje potporu u donošenju ovog zakona od Vlade i zastupnika u domovima Federacije. Naglasio je kako će primjena novog zakona omogućiti dugoočekivanu reformu u oblasti zapošljavanja koja je nužna kako bismo sačuvali mlade u ovoj zemlji, kreirali kvalitetna radna mjesta i pospješili razvoj poslovnog ambijenta koji će biti privlačan za mlade koji svoje zaposlenje prvo trebaju tražiti u matičnoj zemlji, koja im je osigurala besplatno školovanje jer to školovanje košta.
Povećanje naknada
Najveći gubitak je gotov “proizvod”, u koji je uloženo nekoliko godina i deseci tisuća maraka, pustiti da ode raditi izvan granica BiH.
“Naši mladi stručnjaci su investicija koju ne smijemo više prepuštati zemljama okruženja i Europe. Moramo ih zadržati jer, ako odu, za koju godinu nećemo imati radnu snagu koja će održavati ravnotežu nužnu ne samo za rast poslovne aktivnosti nego i dugoročno funkcioniranje mirovinskog i invalidskog fonda o kojima ovisi egzistencija svih nas koji doživimo starost”, naglasio je Dedić.
Uz navedeno, novina koju bi novi zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba trebao donijeti je i visina mjesečne naknade za one koji ostanu bez posla. Naime, predviđeno je povećanje iznosa naknade u slučaju prestanka radnog odnosa na 60 posto iznosa prosječne neto plaće te je također dana nova definicija nezaposlene osobe, a shodno tome i striktna pravila koja će omogućiti jasniju sliku stvarne nezaposlenosti, odnosno nezaposlenih koji traže posao i nezaposlenih koji se na evidenciji vode radi zdravstvenog osiguranja.
Novim zakonskim rješenjem ostavljena je i mogućnost stimulacije onim poslodavcima koji doprinose smanjenju nezaposlenosti kroz aktivne mjere zapošljavanja, a sve usluge posredovanja u zapošljavanju, bilo putem službi za zapošljavanje, bilo putem privatnih agencija za posredovanje, su besplatne, dok će županijske službe, u cilju praćenja i pravodobnog ažuriranja podataka, svoje evidencije slati Federalnom zavodu za zapošljavanje. Tako će svaka nezaposlena osoba u bilo kojem dijelu Federacije biti vidljivija potencijalnim poslodavcima koji traže radnike.
