Povijest Rame: Popisi iz vremena biskupa Miletića
Revni biskup fra Augustin Miletić kao koadjutor vikara fra Grge Varešanina, Ramu je kanonski pohodio 1806., 1809. i 1812. Nakon što je 1813. postao apostolski vikar, Miletić je naložio kreiranje popisa katoličkih obitelji na području vikarijata.[1]
Piše: Anto Ivić
Taj popis, s onim iz 1818., dopunjenim 1819. godine, pokazuje brojnost katoličkog puka, ali i učinke epidemije kuge iz tog vremena. Ova kuga, u narodu opravdano zapamćene kao „velika“ trajala ja na mahove od 1814. do 1818. Najviše je stradalo gradsko muslimansko stanovništvo koje je vjerojatno gotovo prepolovljeno. Broj katolika, kao prigradskog i seoskog stanovništva, smanjen je za 1/3,[2] a manje je stradalo pravoslavno stanovništvo. Podaci o brojnosti u župi Rama, dugoj 10, a širokoj 5 sati hoda, udaljenoj dva dana hoda od matičnog samostana u Fojnici, prikazani su u integralnoj tablici u Prilogu VI.
Popis iz 1813. daje podatke i o drugim konfesionalnostima, premda ne brojčane. On pokazuje da su katolici obitavali u 24 mjesta. Od toga je 11 naselja bilo samo katoličkih (Podbor, Ploča, Gmići, Šlimac, Lapsunj, Kozo, Jaklić, Donja Vast, Šćipe, Dobroša i Družinovići). U 10 su živjeli s muslimanima (Proslap, Žrnovnica, Kovačevo polje, Rumboci, Varvara, Ripci, Uzdol, Lug, Doljani i Sovići). U tri su im susjedi bili i muslimani i pravoslavci (Trišćani, Zvirnjača i Orašac – zabilježen kao Orašje).
| Župa Rama 1813. godine | Br. naselja u kojima žive katolici | od toga s muslimanima | od toga s muslimanima i pravoslavcima | samo katolici |
| 24 | 10 | 3 | 11 | |
| 45,80% | 54,20% | |||
Tablica 3: Broj naselja u župi Rama u kojima su živjeli katolici sa ili bez drugih konfesija
Epidemija kuge u Rami od 1814. do 1818. ostavila je trag, međutim, ne kao u nekim drugim, pa i susjednim župama. Npr. u skopaljskoj župi prema matičnim knjigama život je izgubilo čak 41% populacije od broja iz 1813., a prema popisu 1819. brojnost je bila manja za 28,7% u odnosu na 1813. godinu. U duvanjskoj župi pad je iznosio 26,6%, a slično je bilo i na livanjskom polju. U prirast je uključen i broj rođenih. Pad katoličkog stanovništva Rame prema popisima je bio 11,3%. I pored manje razlike, možemo pretpostaviti da bi matične knjige, kojih više nema, pokazale da je u Rami tada smrtno stradao svaki šesti, ili vjerojatnije, svaki peti katolik.
| Promjena broja osoba u Rami | Promjena broja katoličkih obitelji u Rami | ||||||
| 1813. | 1819. | od 1813. do 1819. | 1813. | 1819. | od 1813. do 1819. | ||
| 2782 | 2468 | -314 | -11,30% | 357 | 368 | 11 | 3,10% |
Tablica 4: Promjene na području župe Rama uzrokovane posljedicama kuge 1814.-1818.
Izvori:
[1] Dragutin KAMBER, Stanje župa i duša apostolskog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj prema popisu izvršenom 1813., Franjevački vijesnik, god. XXXVIII, br. 1, 2 (1931.), 396-376; 1932: 22-28, 57-59, 83-88, 111-121.
[2] Broj popisanih katolika na području vikarijata je s oko 110.000 pred kugu, spao na oko 75.000 nakon epidemije (podaci iz neobjavljenog rada autora).
