Predstavljen projekt vidikovca na Ramskom jezeru

Rama , Turizam 08.04.2026. 14:05h Uredništvo

Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić predstavio je danas sa suradnicima idejno rješenje vidikovca na Ramskom jezeru u Domu kulture u Prozoru. Točnije, radi se o Prostorno-programskoj studiji destinacijskih uporišta koja se sastoji od tri destinacije.

Tvrtka GS-RAMA angažirala je, uz suglasnost Općine Prozor-Rama, jednog od najuglednijih stručnjaka kada je u pitanju prostorno planiranje uz mišljenje da Bašić može donijeti vizije koje će pridonijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju. Izradu idejnog rješenja financirala je GS-RAMA.

“Drago mi je da smo se skupili u ovolikom broju i da možemo prezentaciju valjano dogovoriti, vidjeti kakva je problematika, postoji li. Vaša ćete pitanja postavljati ovdje ljudima koji su došli da nam pomognu da što bolje u našoj općini riješimo razvoj turizma”, obratio se okupljenima načelnik općine dr. Jozo Ivančević.

Iako je danas predstavljen samo vidikovac simboličnog naziva “panoRama” na Umnoj glavi, Zahum, on je dio veće studije koja obuhvaća mjesta koja su Bašićevom timu pomogla u shvaćanju prostora Rame, a koja su zapravo povezana u jednu cjelinu.

Studija tako obuhvaća tri važne točke i tri nova moguća mjesta susreta: Destinacijska točka 1: panoRama, Destinacijska točka 2: Šćit te Destinacijska točka 3 Kamenolom u Kovačevu Polju.

Mjesto pogleda – mjesto smirenja – mjesto preobrazbe

Ove tri lokacije bile bi svojevrsni susret s fenomenima Rame. Vidikovac panoRama bilo bi mjesto pogleda. Turistički centar na Šćitu bio bi mjesto smirenja. Bašićev tim ističe kako je na ovom mjestu sveprisutna duhovnost, stoga bi gradnja bila toliko suzdržana da bi se poistovjetila s prirodom. Bio bi to minimum intervencije, a maksimum doživljaja.

Treća lokacija, mjesto preobrazbe, je zatvoreni kamenolom koji je šezdesetih potpuno izgubio sve svoje elemente, a sada bi doživio urbanu transformaciju kroz hibridni projekt koji u sebi nosi elemente turističkog, edukativnog i znanstvenog.

Vidikovac panoRama bio bi povezan žičarom s još jednom točkom pogleda, poznatim vidikovcem Izlaz s nešto nižom kotom. Bašić je u svom obraćanju istaknuo kako Rama ne treba nikakve atrakcije, sve već sadrži sama u sebi, ništa nije potrebno izmišljati, a žiteljima poručuje da razvoj turizma u njihovom kraju ne smije biti ishitren.

“Potpuno sam siguran da ja za svog života ovo neću doživjeti, ali to mi ne umanjuje radost stvaranja i radost ovog otkrivanja jer je to radost mog posla”, komentirao je Bašić razvoj turizma u Rami koji će se zasigurno dogoditi u budućnosti.

Bašić je nekoliko puta dolazio u terenski obilazak Rame, pa je komentirao i prostor koji ga je zatekao.

“Htjeli smo prepoznati prostor, htjeli smo mu ući u dušu, htjeli smo mu ući pod kožu, htjeli smo ga shvatiti. Upravo zato jer ako ga shvatimo, onda ćemo ga moći iskreno interpretirati na pravi način. Jer, radi se o jednom iznimnom posebnom mjestu, ne samo u bh. i europskim, nego i u svjetskim razmjerima.”

Destinacijsko srce područja

Bašić je posebno istaknuo jedan fenomen koji se događa u Rami.

“To je trenutak kada priroda i čovjek uđu u jednu takvu sretnu interakciju da tvore novu vrijednost. Upravo se to dogodilo u Rami, jer Ramu stvaramo destinacijskim uporištem, dakle, to je destinacijsko srce u smislu turističkog razvoja ovoga područja”, pojasnio je Bašić.

Hrvatski arhitekt istaknuo je kako je Rama nevjerojatno malo područje u kojem je sadržano nevjerojatno iznimno mnogo prirodnih i kulturnih vrijednosti.

“Mi smo zapravo ovdje došli da zajedno prepoznamo ono što su naše vrijednosti. Da te vrijednosti znamo shvatiti, prihvatiti, mudro upravljati na našu korist i zadovoljstvo ove zajednice, a pogotovo iz solidarnosti prema onima koji još nemaju pravo glasa jer se zapravo još nisu ni rodili. O njima trebamo najviše voditi računa”, zaključio je Bašić.

Zanimanje za nematerijalno u prostoru

Bašić je rođen 1946. godine na Murteru, diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972., na kojem je, pošto je radio u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, od 1976. bio asistent. Od 1981. radi u Zadru u projektnom uredu Donat, od 1985. kao voditelj arhitektonskoga tima poduzeća SAS, a od 1991. vlastita projektantskog ureda Marinaprojekt. Bio je izvanredni profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu od 2005. do umirovljenja 2015.

Već 1991. osvaja nagradu “Piranesi” za nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra, a već od prvih vrhunaca kao mladi arhitekt biva nadahnut tradicionalnom dalmatinskom arhitekturom, konstantno unosi prostorne inovacije, čak i u stambenoj arhitekturi, a među žiteljima je poznat i izraz “Bašićev stan”.

Brojna priznanja, Polje križeva na Kornatima gradio uz pomoć 2500 dobrovoljaca

Iako su iza njega brojni projekti i nagrade, široj je javnosti zasigurno postao poznatiji kroz dva projekta koja su zaživjela među stanovnicima Dalmacije i šire, to su Morske orgulje i Pozdrav suncu. Bašić je za orgulje koje stvaraju zvuk uz pomoć morske vode osvojio Europsku nagradu za javni prostor.

Radeći na projektima pokazivao je da ga kao arhitekta zanimaju i nematerijalni dijelovi prostora, poput svjetla, zvuka i slično.

Posebnu pozornost postiže spomen obilježjem Polje križeva, za koje je 2010. godine osvojio nagrade “Vladimir Nazor” i “Bernardo Bernardi” te Veliku nagradu Zagrebačkog salona 2012. godine. Bašić je uz pomoć lokalne zajednice, točnije 2500 dobrovoljaca, sazdao križno složene suhozide, čime je povezao očite znakove ambijenta i duhovnosti.

Bavio se i crkvenom arhitekturom, a jedan od zasigurno najljepših njegovih projekata bila je crkva-skulptura Gospe od Karmela kod Vodica iz 1998. godine. Redoviti je član HAZU-a od 2016.