Predstavljena knjiga fra Tomislava Brkovića “Franjevci iz Rame – Leksikon članova Bosne Srebrene 1557.-2020.”
“Rama je distrikt, zaokruženi zavičaj, sada mnogo povezaniji s ostatkom svijeta nego prije. Nije zavičaj sve, ali ramski prostorni identitet bitan je za Ramljake. Ono što i ovom knjigom, kao i tolikim prijašnjim svojim knjigama, kao zahvalom svim franjevcima, čini fra Tomislav Brković jest osnaženje prostornog identiteta, ustvari samopoštovanja.”
Knjiga “Franjevci iz Rame – Leksikon članova Bosne Srebrene 1557.-2020.” fra Tomislava Brkovića predstavljena je večeras, 1. rujna 2023. godine, u sklopu manifestacije “Dan općine Prozor-Rama 2023” u Domu kulture u Prozoru.
O knjizi su govorili književnik Ivan Lovrenović i fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, kao i sam autor fra Tomislav Brković.
Fra Ivan Šarčević je u svom govoru predstavljanja kazao: “Za Katoličku Bosnu od presudne su važnosti franjevci, “suputnici bosanske povijesti” kako je nazvao fra Ladislav Fišić. To se isto odnosi i na Ramu. O toj uskoj vezi bosanskih franjevaca i Rame svjedoči i Franjevci iz Rame – Leksikon članova Bosne Srebrene 1557.-2020. marljivog fra Tomislava Brkovića, također ramskog franjevca. Premda se ramski samostan spominje i prije, prema nekima koncem, a prema nekima početkom XV. stoljeća, Brković se držao samo dostupnih dokumentiranih svjedočanstava o ramskim franjevcima.”
Fra Ivan je istaknuo da ovaj Leksikon sadrži opsežni povijesni pregled o Rami, 84 dosljedno ispisana životopisa s fotografskom pratnjom franjevaca, fotografijama ramskih crkava, posebno šćitske i korisnim legendama ispod fotografija. Također je kazao kako je Brković nastojao biti što iscrpniji i precizniji. Uradio je posao koji inače čini tim ljudi, i svrstao se među pojedince kakav je, spomenimo, bio nenadmašni Anto Slavko Kovačić sa svojom Bibliografijom bosanskih franjevaca ili u manjoj mjeri za livanjski kraj fra Miro Vrgoč ili za zapadno bosanski fra Jurica Šalić ili kako to u sličnim poslovima čini uzorni Jozo Džambo.
“Rama je distrikt, zaokruženi zavičaj, sada mnogo povezaniji s ostatkom svijeta nego prije. Nije zavičaj sve, ali ramski prostorni identitet bitan je za Ramljake. Ono što i ovom knjigom, kao i tolikim prijašnjim svojim knjigama, kao zahvalom svim franjevcima, čini fra Tomislav Brković jest osnaženje prostornog identiteta, ustvari samopoštovanja”, kazao je fra Ivan tijekom promocije.
Književnik Ivan Lovrenović je u svom promotivnom govoru istaknuo: “Fra Tomislav Brković, nakon svega onog što vi svi znate o njegovom knjižnom opusu, ima jedan izraz u starim franjevačkim spisima koji se u našem jeziku izgubio, ali mislim da bi se najpreciznije mogao odnositi na ono što fra Tomislav radi ‘o svom kruhu i od svoje volje’. On je pravi knjigar. Tako je fra Matija Divković zvao ljude koji se bave knjigama. Tomo Brković je pisac. Nije samo ono što mi svi kolokvijalno znamo i govorimo; vrijedan čovjek, marljiv i posjeduje ogromnu dokumentaciju koju je sam stekao i stječe još uvijek. To je sve važno, ali još je čini mise važnije uočiti da svu tu ogromnu građu i ljubav koju Tomo ulaže, kako on to realizira u tekst. Brković to realizira ne kao suhi kronograf, ni kao suhi leksikograf ni kao suhi dokumentarist, Nego zahvaljujući samo njemu svojstvenom daru, damaru, on to realizira kao pisac. U to se možete uvjeriti u njegovoj svakoj rečenici, naročito se možete uvjeriti kako on to radi u ovoj knjizi. Kako on izvede priču o pojedinom od svojih likova u svojoj knjizi.”
Autor knjige fra Tomislav Brković je kazao: “Nastojao sam uz šture bibliografske podatke donijeti što više zanimljivih informacija o ramskih franjevcima i samostanu. Ne zna se točno kada su franjevci došli u Ramu i osnovali samostan, fra Jeronim vladić smatra da se to dogodilo prije drugog pada Rame pod Osmanlije 1482. Prvi poznati spomen je iz 1493 godine. Na kaležu koji je prilikom seobe Ramljaka u listopadu 1687. donesen u Sinj, upisana je 1402. što daje osnove tvrdi da je već te godine mogao postojati samostan u Rami… Od selidbe u Sinj franjevci nisu imali stalnog mjesta boravka u Rami sve do 1775. Tek tada u Nikolićima u Proslapu napravljena je kuća za stanovanje. Godine 1857. napravljena je redovnička kuća – danas Etnografski muzej. ”
Fra Tomislav Brković je u svom govoru istaknuo nekoliko bitnih stvari kao što su selidba u Sinj 1687. godine. U 16. stoljeću živjela su trojica fratara, dok se samo za dvojici zna godina smrti. U 17. stoljeću preminulo ih je 19. U 18. stoljeću preminulih je 20. Zanimljivo je da je u 19. stoljeću preminulo sedam franjevaca, od kojih četvorica nisu doživjela ni 50. godina. U 20. stoljeću preminulo ih je 25 i u 21. preminulih je osam franjevaca. Također je istaknuo kako je zanimljivo da su zanimljiva različita mjesta njihovih sahrana, skoro po cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj pa sve do Jeruzalema.
Na kraju svog obraćanja fra Tomislav je izrazio zahvalnost svima koji su mu pomogli u pisanju i objavi ove knjige. Također je zahvalio i načelniku općine Prozor-Rama dr. Jozi Ivančeviću na potpori kako bi se ovaj leksikon objavio.
Uz publiku iz Rame valja istaknuti da su promociji prisustvovali i gosti kao što su generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru gospodina Marko Babić i gospođa Snježana Köpruner koja gradi tvornicu GS Rama. Tu su bili i fratri iz drugih samostana i župa kao što su Fojnica i Jajce te književnik Josip Mlakić.
Predstavljanje je glazbeno popratila Ana Topić, prof. glazbe, a večer je moderirala Mirjana Bešker.
Pogovor je za knjigu napisao Ivan Lovrenović
“Već u rana doba poznate bosanske političke povijesti ime Rama upisano je u važne papire, u povelje, u ugarsku kraljevsku titulaturu, a kasnije katkad služilo i kao politički sinonim za cijelu Bosnu. Tu činjenicu-zagonetku historiografija ni do danas nije do kraja razriješila. Malo je naših krajeva tako izrazito profiliranih kao što je Rama, kao što su Ramljaci. Ide to već od geografske zaokruženosti i stanovite izdvojenosti, a pojačava se kroz povijesnu sudbinu, karakteristike socijalno-antropološke i mentalitetne, čak i jezične, te osobit tip zavičajnosti, čiju strukturu jednako grade i zakleti lokalizam i otvorenost za svijet i prema svijetu. Prisutnost i uloga franjevaca redodržave Bosne Srebrene u svemu tome, i čvrsta sraslost između franjevaca i naroda, jedna je od najmarkantnijih činjenica duhovne i socijalne povijesti katoličko-hrvatskoga elementa Rame. Ta se sraslost i bliskost kao konstanta očituje u svim vremenima – od tragičnoga egzodusa 1687, preko postupnih povrataka i ponovnoga ukorjenjivanja, sukcesivnih stradavanja u Drugom svjetskom ratu, dramatičnih socijalno-ekonomskih i ekoloških potresa u drugoj polovici XX stoljeća, sve do današnjih dana”, napisao je Lovrenović.
“Fra Tomislav nije kabinetski pisac ni magister od katedre; on je „terenski“ fratar, pastoralac, živi i radi ondje i onako kako ga zapadne po volji starješinstva u periodičnim promjenama (Šćit, Bugojno, Vareš…). Sve što uradi na polju knjige, od vlastite je volje i ljubavi, od vlastite pameti. S knjigama koje piše ili priređuje i oprema, s fotografijama koje sam snimi i obradi (za neke leti iznajmljenim avionom s prijateljem snimateljem), sa svojim kolekcijama starih fotografija i dokumenata – Brković je već sada nekakva mala, neslužbena i neproglašena a dragocjena institucija pamćenja u svijetu ramskoga fratarluka i bosanskoga latinluka”, napisao je Lovrenović o autoru.
