Predstojeća zima bit će još jedan ozbiljan test izdržljivosti za građane BiH
Predstojeća zima bit će još jedan ozbiljan test izdržljivosti za građane BiH. Stručnjaci naglašavaju kako bi država trebala razmotriti subvencije ili druge oblike pomoći kako bi se ublažili udari sve skupljeg života. Dolaskom jeseni građane Bosne i Hercegovine očekuje novi udar na kućni proračun.
Nakon poskupljenja električne energije u dijelu BiH značajan rast bilježe i cijene peleta, drva i ugljena, što mnogim obiteljima otežava pripreme za sezonu grijanja.
Skuplji energenti
Cijena peleta u odnosu na prošlu godinu porasla je i do 25%, dok su oni koji se griju na drva suočeni s rastom od oko 10%. Iscijepana drva na tržištu dosežu cijene i do 150 KM po metru, dok drva u pakiranjima koštaju više od 120 KM. Ni korisnici ugljena nisu pošteđeni poskupljenja. Tona koja se prošle godine mogla nabaviti za oko 340 KM sada košta oko 420 KM, dok se na pojedinim lokacijama cijena penje i do 520 KM. Ipak, građanima najviše glavobolje zadaju cijene hrane. Cijene osnovnih životnih namirnica od srpnja prošle do srpnja ove godine značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kava, meso i ulje.
Primjera radi, kilogram kave građani su u srpnju prošle godine u prosjeku plaćali 19,50 KM. U svibnju je za tu istu količinu bilo potrebno izdvojiti 27 KM, da bi u srpnju ove godine kilogram ovog napitka koštao čak 30 KM. Kilogram junećeg mesa bez kosti prošlog se ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,50 KM, što je danas gotovo nemoguće s obzirom na to da je njegova prosječna cijena oko 24 KM. Prosječna cijena jednog litra ulja trenutačno je 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30 posto više nego u srpnju 2024. godine. Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram graha poskupio je sa 6 na 7 KM, kilogram mortadele s 15 na 18 KM, a limuna s tri na 4,50 KM. Orasi se prodaju po cijeni od 17 KM, a plaćali su se 14 KM.
Ako ste ljubitelj svježeg voća, onda ste vjerojatno primijetili da cijene ove godine nisu baš “slatke”. Ima ga različitog, a izdvajaju se 3 vrste koje se ističu cijenom. Na prvom mjestu po cijeni su smokve. Kilogram se na tržnicama u BiH prodaje i po 10 maraka. Aronija je, premda više popularna zbog svojih ljekovitih svojstava, dostupna i prilično je skupa. S obzirom na to da njezina sezona nije baš duga, cijena od 10 KM po kilogramu čini ovu bobicu prilično luksuznom. Grožđe, crno ili bijelo, s cijenom također “parira”. Košta 8 maraka za kilogram, premda se domaće, ono kojeg ima u mnogim dvorištima, može kupiti za 5 maraka. I šipak je popularan zbog svojih zdravstvenih koristi, ali njegova cijena “ne osvaja”. Košta 6 KM za kilogram, ne nalazi se često u našim voćnjacima. Ako ste u potrazi za nečim povoljnijim, tu su i breskve po cijeni od 5,50 KM, nektarine koštaju pola marke više, a mandarine 3,50 maraka. Za sada su najpovoljnije jabuke i banane.
Veliki broj građana već dulje vrijeme svjedoči kako su cijene na tržnicama izrazito visoke i stalno rastu te da se u pojedinim trgovinama povrće i voće može naći po znatno nižim cijenama, osobito na akcijama. Najskuplje povrće na tržnici su mahune, koje se prodaju po cijeni od 7 do 10 KM po kilogramu, zatim blitva, koja stoji od 5 do 6 KM. Slijede rajčica i paprike, čija je cijena između 3 i 4 KM, dok se krastavci, tikvice i mrkva prodaju za 3 KM po kilogramu. Najpovoljniji je krumpir, koji se može naći po cijeni od 2 KM. Kada je riječ o voću, najvišu cijenu na tržnici Markale u Sarajevu trenutačno imaju breskve i nektarine, koje stoje 8 KM, dok se grožđe prodaje po cijeni od 7 KM. Smokve i maline trenutačno stoje 4 KM. Šljive se mogu naći po povoljnim cijenama, od 2 do 4 KM, ovisno o kvaliteti i sorti. Jabuke stoje 3 KM. Iako su štandovi puni raznovrsnih proizvoda, prodavači ističu da je kupovna moć građana oslabljena.
Trend poskupljenja
Prema posljednjim podacima, potrošačke cijene u Federaciji BiH u kolovozu su prosječno pale za 0,1% u odnosu na srpanj, no godišnja inflacija, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, iznosi zabrinjavajućih 3,6%. Iako statističke brojke mogu sugerirati blago olakšanje na mjesečnoj razini, realnost na terenu je potpuno drugačija. Građani i dalje osjećaju snažan udar na svoje novčanike, a pad cijena u određenim sektorima ne kompenzira značajna poskupljenja u drugima.
Mjesečni pad cijena najviše je rezultat smanjenja u kategorijama prijevoza (-1%) te hrane i bezalkoholnih pića (-0,3%), kao i namještaja, kućanskih aparata i stanovanja. Međutim, ovi manji padovi ne mogu ublažiti konstantan rast cijena u ključnim sektorima. Cijene rekreacije i kulture porasle su za 1,1%, odjeće i obuće za 0,8%, a zdravstva za 0,4%.
Dodatno, ugostiteljstvo i alkoholna pića također bilježe blagi rast. Dok se u statistici bilježi pad, u praksi je situacija mnogo složenija. Godišnja inflacija od 3,6% jasno pokazuje da je životni standard i dalje pod pritiskom. Nominalni pad cijena u pojedinim segmentima ne može nadoknaditi dugoročni trend poskupljenja koji je obilježio proteklu godinu. Kritičari ističu da se ovakvim statistikama često pokušava stvoriti iluzija stabilnosti. Iako brojevi pokazuju minimalne pomake naniže, činjenica je da se građani svakodnevno suočavaju s posljedicama trajne inflacije.
Realna kupovna moć je smanjena, a standard života opada, bez obzira na marginalne promjene na mjesečnoj razini. Štoviše, porast cijena u sektorima kao što su zdravstvo i obrazovanje, koji su ključni za kvalitetu života, sugerira da će se pritisak na kućne proračune nastaviti. Stoga, dok dužnosnici mogu slaviti minimalan pad, građani i dalje traže rješenja za sve veći jaz između svojih prihoda i troškova života.
