Prije 35 godina počela je povijest moderne hrvatske demokracije

Iako je datum obilježavanja Dana državnosti doživio promjene, u srcima mnogih Hrvata 30. svibnja uvijek je bio onaj ‘pravi‘

Današnji datum, 30. svibnja, urezan je duboko u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda. Ne samo kao službeni praznik i neradni dan, već kao simbol početka novog poglavlja u povijesti Hrvatske – puta prema neovisnosti, demokraciji i samostalnosti, piše Jutarnji.hr

Iako je tijekom posljednjih desetljeća datum obilježavanja Dana državnosti doživio promjene, u srcima mnogih Hrvata 30. svibnja uvijek je onaj ‘pravi‘ dan kada je Hrvatska zakoračila u slobodu.

Vrijeme promjena

Kraj 80-ih godina prošlog stoljeća obilježen je dramatičnim političkim previranjima diljem istočne Europe, a dio promjena bit će i Hrvatska.

Berlinski zid još je stajao, ali se već opasno ljuljao, a komunizam je polako gubio svoju čvrstu stisnutost nad državama ‘sovjetskog‘ bloka. U Jugoslaviji su napetosti rasle, a raspad jednopartijskog sustava postaje neizbježan.

U Hrvatskoj, tada još uvijek jednoj od republika SFRJ, 1989. godina donijela je prve naznake demokratskih promjena. U prosincu te godine Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije dopustio je osnivanje političkih stranaka, a to je otvorilo put prema prvim višestranačkim izborima nakon više od četiri desetljeća komunističke vlasti.

Prvi demokratski izbori

Ti povijesni izbori održani su u dva kruga – 22. travnja i 7. svibnja 1990. godine. Bila je to prekretnica koja je označila kraj socijalističkog jednopartijskog sustava i početak višestranačke parlamentarne demokracije.

Apsolutni pobjednik izbora bila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čelu s Franjom Tuđmanom. HDZ je osvojio 205 od ukupno 351 mjesta u tadašnjem trodomnom Saboru Socijalističke Republike Hrvatske, čime je stekao apsolutnu većinu i mandat za vođenje zemlje.

Izbori su protekli u iznimno visokom odazivu birača (prvi krug između 76,56 i 84,54%, drugi krug 74,82%), što je svjedočilo o snažnoj želji građana za promjenama. Hrvatska je dobila novu političku elitu, a Franjo Tuđman postao je predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske.

30. svibnja 1990. – dan kada je sve započelo

Na današnji dan, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor Republike Hrvatske. Bila je to svečana sjednica koja je simbolično označila početak demokratske vlasti. Tog je dana Tuđman službeno stupio na dužnost, a Hrvatska je, iako još formalno u sklopu Jugoslavije, jasno iskazala svoju volju za samostalnošću i izlaskom iz zajednice u kojoj se nalazila nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Taj je dan u narodu izazvao posebne emocije. Za mnoge Hrvate to je bio trenutak kada su prvi put osjetili da sami odlučuju o svojoj sudbini. Upravo zato, 30. svibnja je 1991. godine proglašen Danom državnosti, te se kao takav obilježavao sve do 2001.

Zamjena praznika – novi datum, druga poruka

Godine 2001., nova vlast na čelu s koalicijom predvođenom SDP-om odlučila je promijeniti datum Dana državnosti. Novi praznik obilježavao se 25. lipnja, kao spomen na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio odluku o razdruživanju od Jugoslavije. Simbolički gledano, taj je dan označavao pravni temelj hrvatske samostalnosti.

Iako logičan u kontekstu neovisnosti, novi datum nikada nije u potpunosti ‘zaživio‘ u narodu. Brojni su građani nastavili 30. svibnja smatrati ‘pravim‘ Danom državnosti, jer je upravo taj dan, u kolektivnoj memoriji, nosio emociju, sjećanje na prve izbore, početak promjena i nadu u samostalnost.

Povratak korijenima

U listopadu 2019. godine, Hrvatski sabor donosi odluku kojom se Dan državnosti vraća na 30. svibnja. Vladajuća većina istaknula je da je riječ o ‘povratku narodu bliskom datumu‘ te o ispravljanju simbola koji nije zaživio. Kritičari su, međutim, tvrdili da se time šalje politička poruka i ideološki signal.

Bez obzira na motive, povratak 30. svibnju kao državnom prazniku dočekan je s velikim odobravanjem u javnosti. Za mnoge je to bio čin vraćanja dostojanstva danu koji je označio, po njima, stvarni početak hrvatske moderne povijesti.

Značenje Dana državnosti danas

Trideset i pet godina nakon tog povijesnog 30. svibnja, Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a, demokratska država koja se suočava s brojnim izazovima, ali se ipak može pohvaliti i velikim postignućima. Dan državnosti ostaje podsjetnik na trenutak kada su građani prvi put nakon desetljeća podigli svoj glas, zatražili i dobili promjene.

U svijetu koji se mijenja brže nego ikada, prisjećanje na takve datume ne služi samo nostalgiji – već i kao podsjetnik da se sloboda, demokracija i odgovornost ne dobivaju jednom zauvijek, već ih treba svakodnevno graditi i čuvati.