Prijetnje nuklearnim oružjem
Ruski predsjednik Vladimir Putin uzbunio je vođe zapadnih zemalja referirajući se tijekom razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na napad atomskom bombom na Hirošimu i Nagasaki, doznaje se iz diplomatskih izvora, piše Daily Mail.
Putin je tijekom razgovora s Macronom kazao da je to bombardiranje – koje je dovelo do kapitulacije Japana i završetka Drugog svjetskog rata – pokazalo da nije potrebno bombardirati neki glavni grad kako bi se pobijedilo, prenosi Jutarnji.
SAD je detonirao dvije atomske bombe nad japanskim gradovima Hirošimom i Nagasakijem 6. kolovoza 1945. godine.
Bombe su ubile između 129.000 i 226.000 ljudi, uglavnom civila. Japan se nakon toga predao savezničkim snagama 15. kolovoza.
Zabrinutost
Navedene opaske stižu usred sve veće zabrinutosti da bi Putin mogao biti spreman iskoristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini, gdje ruske snage u posljednje vrijeme bilježe značajne gubitke.
‘Macron je bio izrazito zabrinut. Zvučalo je kao naznaka da bi Putin mogao detonirati taktičko nuklearno oružje na istoku Ukrajine te Kijev ostaviti netaknutim. Čini se da je to smisao njegovih primjedbi‘, rekao je izvor iz diplomatskih krugova.
‘Dvojica predsjednika su bez ikakve sumnje raspravljali o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja. Putin želi poslati poruku da su otvorene sve opcije u skladu s ruskom doktrinom u pogledu nuklearnog oružja‘, kazao je izvor iz francuske vlade.
Također je otkriveno da je u svojim posljednjim danima u uredu premijera, Liz Truss postala vrlo zabrinuta da bi Putin na bojnom polju doista mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Truss je čak počela svakodnevno analizirati vremensku prognozu ne bi li doznala u kojem smjeru puše vjetar koji bi mogao donijeti radioaktivni oblak do Britanije.
Truss su obavještajci rekli da bi Putin mogao detonirati nuklearno oružje nad Crnim morem, kako bi pokazao da je kadar to učiniti, a da ne izazove nuklearni rat širih razmjera.
Dužnosnici su upozorili da bi se Putin mogao odlučiti na upotrebu nuklearnog oružja nakon što su ukrajinske snage napale cestovni most koji povezuje Rusiju i Krim, nešto što je ruski predsjednik proglasio ‘prelaskom crvene linije‘ što bi moglo dovesti do ‘sudnjeg dana‘.
Vrlo visok rizik
Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom njegova je sigurnosna služba rekla da postoji ‘vrlo visok‘ rizik da bi Rusija mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje.
Putin je upozorio da ćemo, ako zapadne sile ugroze ‘integritet‘ ruskog teritorija, ‘sigurno iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju‘. Dodao je kako ‘ovo nije blef‘.
Macron je 12. listopada u intervjuu rekao da Francuska ‘očito‘ neće upotrijebiti nuklearno oružje kao odgovor na eventualni ruski nuklearni napad na Ukrajinu.
Rekao je: ‘Francuska ima nuklearnu doktrinu koja se temelji na vitalnim interesima zemlje i koji su jasno definirani. To ne bi bilo u pitanju da dođe do nuklearnog balističkog napada u Ukrajini ili u regiji.‘
Macron je posljednji put razgovarao sa Zelenskim u utorak, kada je pristao pomoći u jačanju ukrajinske zračne obrane. Posljednji objavljeni telefonski razgovor francuskog predsjednika s Putinom bio je 11. rujna kada je Macron ‘zahtijevao prekid vatre u Ukrajini i obnovu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine‘.
Napredovanje
Komentare o Hirošimi i Nagasakiju Putin je iznio nakon što je upozorio stanovnike ukrajinskog grada Hersona da odu ili će se suočiti s prisilnom deportacijom na teritorij pod kontrolom Rusije.
Snage Kijeva postojano napreduju prema toj strateškoj luci, koja je jedini veliki grad koji je Rusija osvojila otkako su njezine trupe izvršile invaziju u veljači.
Najmanje 70.000 ljudi već preseljeno iz Hersona, a prema posljednjim izvješćima i ruski vojnici napuštaju grad.
Putin je rekao: ‘One koji još uvijek žive u Hersonu svakako treba ukloniti iz područja najopasnijih neprijateljstava. Civili ne bi trebali patiti zbog granatiranja, napada, protunapada ili nečeg sličnog.’
Dužnosnici u Ukrajini privatno su priznali da su oprezni, rekavši da bi to mogao biti pokušaj da se njihove trupe namami u zamku.
Putin je također ustvrdio da se 318.000 vojnih novaka prijavilo za dužnost tijekom nedavne mobilizacije – čime je premašen njegov cilj od 300.000 – od kojih je 49.000 već uključeno u aktivne borbe u Ukrajini.
Ministarstvo obrane priopćilo je ovog vikenda da Putin planira rasporediti specijalne snage kako bi kaznio vlastite trupe ako se odluče povući iz rata u Ukrajini. To bi bile takozvane ‘jedinice za blokiranje‘ koje ‘prijete da će zapucati na vlastite vojnike koji se žele povući‘.
‘Putinove prijetnje su šok, ali ne i iznenađenje‘
Povjesničar Andrew Roberts kazao je da prijetnje uporabom nuklearnog oružja daju uvid u način razmišljanja ‘ruskog fürera‘ koji je shvatio da bi mogao izgubiti rat koji je tako budalasto započeo. Vijest da Putin s Macronom tako otvoreno razgovara o nuklearnom napadu, možda je šok, ali nije iznenađenje, kazao je Roberts.
‘Ruski je predsjednik od početka rata prešao već jako puno crvenih linija – neselektivnom granatiranjem stambenih zona i bolnica, više puta je prekršio sporazum o prekidu vatre na humanitarnim koridorima te koristio fosforne i termobaričke bombe.
Zatim, tu je i bomba od 500 kg koja je srušila kazalište u Mariupolju gdje su se sklonila djeca (riječ ‘djeca‘ bila je istaknuta velikim ćiriličnim ruskim slovima), namjerno silovanje i mučenje i bacanje tijela ubijenih u masovne grobnice kako bi se sakrili dokazi o zločinima.
Nakon svega ovoga, malo je toga što nas može istinski šokirati. Ipak, moramo priznati da bi nas Putinove prijetnje nuklearnim oružjem protiv Ukrajine doista trebale iznova šokirati, koliko god da je njegovo ponašanje i do sada bilo nerazumno.
Nuklearni rat je Rubikon. A ako ga Putin prijeđe, tada ga se mora početi smatrati čovjekom čije je svrgavanje dužnost svakog svjetskog vođe dostojnog tog poziva.
