PROBIJEN I NOVI ROK: BiH neće biti očišćena od mina ni do 2027.

Prva Strategija protuminskog djelovanja iz 2002. predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2009. godine, što nije ostvareno. Danas, 16 godina kasnije, minama je, prema procjenama, ugroženo 110 općina sa 845.163 stanovnika koji žive u tim zajednicama.

Rokovi za deminiranje BiH ponovno su probijeni

Još 802 km² sumnjive površine.

Minska polja teško je locirati i dokumentirati.

Kontaminacija koči razvoj i povratak stanovništva.

Deminiranje je sporo, skupo i vrlo opasno.

To proizlazi iz obrazloženja novog Zakona o protuminskom djelovanju u BiH, gdje se vidi da je i sljedeći rok probijen, a bit će i još jedan, prenose Nezavisne.

„Strategija protuminskog djelovanja u BiH 2018.–2025. predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2025. godine, što također nije realizirano s obzirom na preostalu sumnjivu površinu od 802,57 četvornih kilometara. Revidirana Strategija protuminskog djelovanja u BiH 2025.–2027., s obzirom na preostalu sumnjivu površinu, također neće biti realizirana i rok za deminiranje BiH bit će prolongiran, vjerojatno za narednih deset godina”, navedeno je u dokumentu Ministarstva civilnih poslova BiH, koji je trenutačno u procesu konzultacija.

BiH visoko kontaminirana

Kako je naglašeno, prostorne razmjere minske kontaminacije u BiH i dalje su znatne, svrstavajući BiH među zemlje koje su, prema kriterijima Međunarodnog centra za humanitarno deminiranje, visoko kontaminirane minama i drugim eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata.

„Razmjeri kontaminacije minama vidljivi su iz podatka da je dosad očišćeno oko 3.379 četvornih kilometara minama zagađenih područja, te da su u bazi podataka BHMAC-a u operativnoj upotrebi još 8.544 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika. Težište deminiranja bilo je na urbanim i gusto naseljenim područjima, pa su mnoga obradiva zemljišta, planinski putevi i šumska područja i dalje nedostupni zbog opasnosti od mina”, navodi se u obrazloženju.

Komplicirano lociranje

Rješavanje problema mina dodatno otežava njihovo komplicirano lociranje, s obzirom na to da u mnogim slučajevima postavljanje mina nije dokumentirano ili nije uredno evidentirano zapisnicima o minama.

„U takvim slučajevima provodi se izviđanje terena radi otkrivanja mina različitim metodama, kako bi se locirala minska polja nepoznatog rasporeda, s pojedinačnim minama ili grupama mina na širem području. Sve to dodatno usložnjava proces deminiranja u tehničkom i financijskom smislu, uz činjenicu da trenutačno ne postoji savršena metoda deminiranja i da poslije svake metode postoji rizik od zaostalih eksplozivnih sredstava”, ističe se u obrazloženju.

Uz primarnu opasnost za život i zdravlje ljudi, minska kontaminacija izravno ograničava gospodarski, infrastrukturni i ekonomski razvoj lokalnih zajednica.

„To je posebno izraženo u području poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, građevinarstva i turizma. Također, minska kontaminacija utječe na povratak raseljenih osoba, s obzirom na to da su zone ratnih djelovanja područja iz kojih je znatan broj ljudi bio prisiljen napustiti svoje domove”, naglašeno je.

Opasan posao

Iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) navode za „Nezavisne novine” da je deminiranje težak, spor, mukotrpan i prije svega opasan posao.

„U bazi podataka BHMAC-a u operativnoj upotrebi još je 8.544 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika. Na minskim zapisnicima evidentirane su grupe mina ili pojedinačno postavljene mine, obično nepoznatog rasporeda”, priopćili su iz BHMAC-a.

Problem, dodaju, predstavlja kvaliteta minskih zapisnika iz kojih se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi točna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. To dodatno otežava i promjena konfiguracije terena tijekom vremena.

Iz BHMAC-a ističu da nedostupni i nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim nepristupačnim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, ozbiljno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja.

Što (ni)je urađeno

„Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine zaključno s 30. lipnjem 2025. godine vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.379 četvornih kilometara, a pronađeno je i uništeno ukupno 76.458 protupješačkih mina, 8.841 protutenkovska mina i 71.876 eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata”, navode iz BHMAC-a.

U oko 1.261 ugroženoj zajednici, dodaju, pod izravnom ugroženošću od mina živi 93.071 stanovnik BiH.

„U smislu rješavanja problema zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava Centar za uklanjanje mina blagovremeno poduzima sve mjere iz okvira propisanih nadležnosti, kako bi se u konačnici približili cilju – zemlji bez mina u kojoj će cjelokupno stanovništvo obavljati sve neophodne životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu sigurnost”, ističu u BHMAC-u.