Posjet premijera Plenkovića susjednoj Bosni i Hercegovini stavio je ponovno ovu susjednu državu u fokus hrvatske javnosti. To je prvi posjet novog hrvatskog premijera nekoj stranoj državi što daje naslutiti važnost odnosa ovih dviju država, ali i odnos EU prema BiH kao jedan od prioriteta Plenkovićeve politike.

Hrvatski premijer posjetiti će prvo Sarajevo, a nakon toga i Mostar. Osvrnut ćemo se na pet potencijalno najvećih problema Bosne i Hercegovine, s težištem gledanja problema iz pozicija Hrvatske i hrvatskog naroda u BiH, ali i građana susjedne države.

Prije osvrta na goruća pitanja i probleme koje muče BiH, važno je istaknuti dva ključna stava koji uvelike određuju važnost i potrebu najveće moguće zainteresiranosti Hrvatske za BiH, a što je politika HDZ-a (nakon smrti Tuđmana) i SDP-a, te bivših predsjednika Mesića i Josipovića uvelike zanemarivala. Zapravo nakon smrti Franje Tuđmana, Hrvatska nije vodila nikakvu politiku prema BiH.

1. Bosna i Hercegovina je domovina hrvatskog naroda koji je konstitutivan, ali i najstariji narod u toj državi.

2. Bosna i Hercegovina ima izuzetan strateški i geopolitički (pre)važan položaj za Hrvatsku s obzirom da kao „meki trbuh“ čini s Hrvatskom jedinstvenu cjelinu promatrajući os Vukovar-Dubrovnik

Kada je nedavno provedena anketa u Bosni i Hercegovini o najvećim problemima u državi kao daleko tri najveća su se, kod goleme većine građana, iskristalizirali: kriminal, korupcija i nezaposlenost. Ipak, u našem osvrtu mi počinjemo od najvećeg problema BiH čije rješenje bi bilo i garancija opstanka BiH Hrvata, ali i faktor opće stabilnosti BiH i ovog prostora.

1. Nefunkcionalnost Federacije BiH

Federacija BiH je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine (uz Republiku Srpsku), a koji je u početku bio federacija dviju političkih zajednica Hrvata i Bošnjaka, a od 1996. djeluje kao federacija županija.

Najveći politički problem koji opterećuje FBiH je neravnopravan položaj Hrvata koji proizlazi iz dominacije Bošnjaka-Muslimana u tom entitetu, unatoč definiciji federacije kao zajedničkog entiteta Bošnjaka i Hrvata kao ravnopravnih naroda i ostalih narodnosti prema Washingtonskom i Daytonskom sporazumu.

Međunarodna krizna skupina (ICG) u izvješću za BiH objavljenom u srpnju 2014. predložila je dva moguća rješenja za otklanjanje nefunkcionalnosti FBiH.

– Prvo moguće rješenje je razlaganje Federacije BiH na dva entiteta (hrvatski i bošnjački).

– Drugo rješenje je ukidanje FBiH razine vlasti i prijenos svih njenih ovlasti na savezne jedinice, kantone (županije).

To bi se činilo sa ciljem smanjenja preglomaznog administrativnog aparata i rješavanja političkih problema koji izviru iz učestalog sabotiranja postojećih konsocijacijskih mehanizama u praksi. Za Hrvate je to važno zbog ostvarenja ravnopravnosti u FBiH i prestanka majorizacije od strane Bošnjaka.

2. Razjedinjenost Hrvata u BiH – potreba stasanja Hrvata u državotvorni narod

Potpredsjednik Akademije za znanost i umjetnost BiH dr.sc. Božo Žepić izjavio je u nedavno u intervjuu za Večernji list BiH kako Hrvati u BiH nisu stasali u državotvoran narod koji zna što želi, te kako je hrvatska razjedinjenost najveći problem.

„Čini se da dijelu Hrvata u Bosni, i također dijelu sarajevskih Hrvata, predvođenih Hrvatskim narodnim vijećem, ali i velikom dijelu zagrebačkih Hrvata izuzev HDZ-a i Udruge bosanskohercegovačkih studenata u Zagrebu, ideja o posebnoj hrvatskoj federalnoj jedinici, bilo kakvom hrvatskom entitetu, a posebice Hrvatskoj Republici u BiH, jednako teško pada kao i najradikalnijem dijelu bošnjačke intelektualne i političke elite“, kazao je Žepić.

Po njegovim riječima, ovdje se na djelu pokazalo kako rat nije način, niti može donijeti rješenje. Ali, kako je kazao, budući da su uzroci minulog rata ostali neriješeni, on je nastavljen i vodi se intenzivno, samo sada različitim medijskim i drugim mirnodopskim sredstvima.

„A koji to protivnik ne bi koristio i iskoristio sve, a posebice nejedinstvo, kao najveću slabost najmalobrojnijeg naroda? Naroda koji je u stanju ozbiljnog neslaganja oko krucijalnih pitanja vlastitog položaja i opstanka, a koji je ionako u procesu demografskog slabljenja i postupnog izumiranja“, istaknuo je Žepić.

Na pitanje zašto smatra da je hrvatsko pitanje žarišno za rješavanje bosanskohercegovačke enigme, Žepić je ustvrdio da je toga mišljenja zato što su Hrvati slobodarski narod koji ne podnosi nepravdu, majorizaciju i druga poniženja koja je kroz povijest predugo i previše otrpio.

„To uviđaju i ‘obični građani’. Da su ovakva Federacija, ali i Republika Srpska kočnice na europskom putu vide iole politički pismeni građani“, kazao je Žepić izrazivši uvjerenje da će domaće i strane politike i političari jednog dana morati birati i opredijeliti se, ili za ukidanje RS-a ili za uspostavu još dvije republike – bošnjačke i hrvatske ili pak za neko posve novo rješenje do kojega se dogovorno dođe.

Mišljenja sam da Hrvati u cjelini još uvijek nisu stasali u istinski i potpuno zreo državotvorni narod. Za to će trebati još vremena i, možda, nekoliko generacija. Drugo, te zajednice imaju dugoročne objavljene ili neobjavljene planove da cijelu BiH učine svojom. Hrvati to nemaju, niti bi trebali imati.

Treće, Hrvati u BiH su na tom pitanju toliko razjedinjeni, da se o takvoj jedinstvenoj državotvornoj politici, zbog izričito suprotstavljenih mišljenja unutar hrvatskog korpusa i njegove politike, sami ni o čemu ne mogu dogovoriti. Četvrto, Hrvati nikada nisu uspjeli načiniti svoj dugoročni nacionalni program, pa tako često ispada kako samo znaju biti nezadovoljni i frustrirani“, završio je Žepić.

On je također kazao kako nije zadovoljan politikom Zagreba prema BiH, posebice Hrvatima, ali kako su se ipak na toj relaciji stvari počele mijenjati na bolje, posebice nakon ulaska Hrvatske u EU i promjene šefa države koji je u vrijeme intervjua bio Tihomir Orešković

3. Nezaposlenost mladih u BiH – najveća na svijetu

Čak 75 posto građana BiH smatra nezaposlenost najvećim problemom u državi. Prema podacima iz travnja 2016. nezaposlenost je čak 42,81%.

Još je alarmantnija situacija kod mladih. Nezaposlenost mladih je rekordna i najveća na svijetu – 62,8%. Svi podaci pokazuju da je nezaposlenost problem broj jedan mladih u državi, a polovica nezaposlenih su mladi, odnosno čekaju na posao, preko dvije  godine. Vezano uz nezaposlenost, najveći problemi vezani su za obrazovanje mladih gdje prednjači problem povezanosti obrazovnog sistema sa tržištem rada.

4. Kriminal

Iako riječ kriminal zvuči kao poopćena fraza kada je građani neke zemlje istaknu kao veliki problem jer se često identificira sa korupcijom i pravosudnim problemima, u BiH je slučaj sasvim jasan: organizirani kriminal je toliko ojačao da po svom djelovanju i surovim metodama nimalo ne zaostaje za mafijaški organiziranim kriminalom poput Cosa Nostre i sličnih. Te riječi izrekao je u travnju ove godine visoki BiH policijski dužnosnik Dragan Lukač, dodavši pri tome da se nada da „neće završiti kao Jozo Leutar“.

Upozorio je i na činjenicu kako postoje sve vidljivije sprege organiziranog kriminala i politike. Kriminalne skupine, kako je kazao, pokušavaju svojim političkim vezama ishoditi imenovanje osoba koje su im bliske na odgovorna mjesta u policijskim i sigurnosnim agencijama, što bi ozbiljno moglo kompromitirati njihovo djelovanje.

5. Korupcija

Bosna i Hercegovina se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala nalazi na 76. mjestu od 168 zemalja obuhvaćenih.
U TI BiH kažu da je korupcija u posljednje četiri godine još veća, te da prijeti da potpuno destabilizira državu u kojoj borba protiv korupcije apsolutno ne postoji.

Takva percepcija i stvarnost korupcije jako slabi poslovnu klimu. To pokazuje da se u proteklom periodu ništa nije učinilo kako bi se popravila poslovna klima. Prema izvještaju Svjetske banke za 2015. Bosna i Hercegovina je na 107. mjestu po tzv. lakoći poslovanja.

Političke stranke se izdvajaju kao najčešće institucije u kojima je rasprostranjena korupcija, a zatim policija i pravosuđe, dok ispitanici smatraju da najznačajniju ulogu u suzbijanju korupcije treba imati sudstvo, izvršna vlast, a na trećem mjestu je policija.

Poražavajući podatak je da oko 30 posto građana smatra da je borba protiv korupcije unaprijed izgubljena. Kao prepreke za borbu protiv korupcije stanovnici BiH su naveli strah, pasivnost i nedovoljno znanje građana.