PROF. DR. SC. MARKO DRAGIĆ: Od Poljane na Makljenu do profesora emeritusa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu
Prof. dr. sc. Marko Dragić završio je predavanja na preddiplomskom i diplomskom studiju uz pjesmu, narodnu nošnju i suze. Ta izvorna pjesma i narodna nošnja najbolje su oslikale radni vijek neumornog profesora koji je svoju ljubav prema narodnom blagu započeo na prelijepim proplancima Makljena. A Makljen? Makljen je pitoma i često ćudljiva planina koja dijeli Ramu s Uskopljem. Ona je kao bedem koji sa sjevera čuva tu posebnu ramsku kotlinu. Upravo u tom krilu Makljena rodila se ljubav prema svemu onome što obilježava neki narod. Ramski narod svoju tradicijsku kulturu čuvao je i još uvijek čuva s posebnom ljubomorom. Da sve to ne bi ostalo samo na pukoj predaji pobrinuo se Marko Dragić koji je bilježio kulturnu baštinu ne samo u Rami nego i u svim krajevima od Neretvice preko Rame, Dalmatinske Zagore do Splita i drugdje.
Ovog karizmatičnog profesora rado se sjećaju učenici dok je još predavao u Srednjoškolskom centru Prozor, sjećaju ga se rado i studenti u Mostaru i Splitu. Da je to profesor kojeg studenti vole pokazala je i njihova emotivna zahvalnost koju su priredili i sve zabilježili na Filozofskom fakultetu u Splitu. U svome obraćanju, profesor je s prisutnima podijelio nekoliko inspirativnih poruka, potičući studente da vjeruju u sebe i budu hrabri u svojim budućim koracima. Ovaj poseban trenutak, odraz je atmosfere ponosa i zahvalnosti, zabilježen je u prilogu koji prenosimo kako bismo svi zajedno podijelili dojmove s ovog događaja u 2024. godini koji će ostati u trajnom sjećanju. Profesor Dragić izabran je u zvanje profesora emeritusa i nastavlja s radom na doktorskom studiju.
Nadahnuiti govor prof. dr. Marka Dragića
Tko je Marko Dragić?
Filolog i kulturni antropolog, Marko Dragić rođen je na Poljani iznad Gmića u općini Prozor-Rama 10. srpnja 1957. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Prozoru, na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao hrvatski jezik i književnosti i latinski jezik, doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Obnašao više javnih, političkih i akademskih dužnosti. Bio je predsjednik Općinskog vijeća sindikata, načelnik Stanice javne sigurnosti Prozor, zamjenik ministra MUP-a, ravnatelj HABENE, zatim osnivač i zamjenik generalnog direktora Federalne novinske agencije (FENE) i dr. Na Filozofskom fakultetu u Splitu bio je pročelnik Odsjeka za kroatistiku, predstojnik Katedre za književnost i kulturu, voditelj Modula za književnost i kulturu na doktorskom studiju humanističkih znanosti, potpredsjednik Matičnog odbora područja humanističkih znanosti, polje filologija u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje R. Hrvatske, ekspert pri Ministarstvu nauke Crne Gore. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru obnašao je dužnost prodekana za znanost. Sudionik Domovinskoga rata, ima čin pukovnika. Imao je više od 700 diplomskih mentorstava, od kojih je 20-ak iz Rame i 9 doktorskih.
Bio je urednik za stariju hrvatsku i hrvatsku usmenu književnost u ediciji Sto djela hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini, član uredništva časopisa: Motrišta, Suvremena pitanja, Croatica et Slavica Iadertina i dr.
Odličja, nagrade i priznanja: Red hrvatskoga trolista, Spomenica domovinske zahvalnosti, Spomenica Domovinskoga rata, priznanje „Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 – po izboru studenata“, nagradu za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, dobitnik više plaketa i zahvalnica.
Sudjelovao je na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima. Autor je 11 znanstvenih monografija i po jednog fakultetskog udžbenika i sveučilišnog priručnika. U desetak država objavio je 185 znanstvenih te 122 stručna i popularna rada. Na tv i radio postajama te tiskanim medijima objavio je 57 intervjua, emisija, ekspertiza. U najprestižnijim časopisima koji se indeksiraju u WOSCC i Scopus objavio je 62 rada. Među najcitiranijim je filolozima i kulturnim antropolozima u povijesti Hrvatske.
U švicarskoj „Biografskoj enciklopediji vodećih ličnosti Hrvatske“ Zug, Schweiz 2011. uvršten je među 2000 vodećih ličnosti Hrvatske. Američka enciklopedija „Who’s in the World 2013., 30 th Edition, A Who’s Who in America Publication“, New Jersey, U. S. A. 2013. uvrstila ga je među 60000 vodećih ličnosti u svijetu. Obje enciklopedije obuhvaćaju sve sfere društvene djelatnosti od kulture, prosvjete, znanosti, sporta, gospodarstva, politike.
Karizmatičnim profesora Dragića često nazivaju, primjerice https://croativ.net/video-nadahnut-govor-profesora-dragica-o-hajducima-i-problemu-izdaje-54505/
Objavljena djela:
Tradicijske priče iz Zagore, Split, 2017.
Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika, Sarajevo, 2006.
Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica (s T. Anđelićem), Mostar – Zagreb, 2006.
Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: proza, drama i mikrostrukture, Sarajevo, 2005.
Književna i povijesna zbilja: kroatističke teme, Split, 2005.
Od Kozigrada do Zvonigrada: hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Baška Voda – Mostar – Zagreb, 2001.
Deset kamenih mačeva: hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovina I., Baška Voda, 1999.
Duša tilu besidila: hrvatske pučke molitvene pjesme iz Bosne i Hercegovine, Baška Voda, 1997.
Zakopano zvono, Baška Voda, 1996.
Tuj tunja, tu jabuka: hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame, Baška Voda, 1995.
Ramo moja: hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame, Sarajevo – Prozor, 1992.
Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti (fakultetski udžbenik), Split, 2008.
Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva – Hrvatska barokna književnost (sveučilišni priručnik), Split, 2006.
/Izvor: CroRis/
