Projekt koji donosi plin u Hercegovinu i smanjuje ovisnost o Rusiji stoji u ladici Dragana Čovića
Projekt Južne interkonekcije je posljednjih mjeseci pao u drugi plan. Približavanje stavova ka konačnom rješenju za ovaj projekt nije pristuno. Stvar je i dalje u rukama predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragana Čovića, tvrdi Bloomberg Adria.
Kako bi otpočeli energetski i geopolitički strateški projekt zastupnici u Federaciji Bosne i Hercegovine prvo trebaju zaprimiti na dnevni red Zakon o Južnoj interkonekciji. Suština ovog zakona jeste njegova tehnička priroda – zakon propisuje i eventualno ubrzava proces izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Tko bi trebao upravljati Južnom interkonekcijom?
Prisjetimo se da je ranije ove godine američki veleposlanik u BiH Michael Murphy poručio da je naredni potez u rukama Čovića. “Koju će stazu Dragan Čović odabrati? Neaktivnost će uskoro poslati jasan signal Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici gdje se točno nalaze Čovićevi prioriteti.”No, taj zakon još uvijek stoji u ladici. Ključ u bravi te ladice je nositelj projetka odnosno sukob stavova da li će to biti BH Gas ili novoosnovano poduzeće Južna plinska interkonekcija iz Mostara.
U lipnju prošle godine Klub delegata hrvatskog naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uložio amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. “Ovim amandmanom riječi ‘BH-Gas’ d.o.o. Sarajevo zamjenjuju se riječima, ‘Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar. Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi osnovale županije kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno s Federacijom BiH”, navedeno je u drugom amandmanu, kao i u drugim koji slijede.
Da je išlo po planu, gradnja plinovoda bi bila pri kraju
Upravo tada dolazi do blokade i nemogućnosti postizanja dogovora u FBiH o poduzeću koje će biti nositelj investicije projekta. Nije pomoglo ni javno istupanje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića koji je otvoreno rekao da nema ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako tako treba.Da je sve teklo po inicijalnom planu iz 2021. godine Južna interkonekcija bi sada bila pri kraju. U to vrijeme postojao je dogovor rukovodstva BH-Gasa i HDZ-a da će se pronaći kadrovski kompromis unutar BH-Gasa kako bi se zadovoljio nacionalni omjer, koji je u to vrijeme bio dominantno na Bošnjačkoj strani, rekao je za naš medij izvor koji je sudjelovao u tim pregovorima.
“Ponuđeno je da se Hrvati postave na određene funkcije i u Nadzorni odbor, ne na direktorsku poziciju, te da se u Mostaru otvori dodatni ured BH-Gasa”, rekao je naš izvor. Dodao je da u tom periodu nije bilo nikakvih problema niti ucjena u pregovorima s HDZ-om.
Amerikanci guraju projekt kao prioritet
Zapad mjesecima poziva na finalizaciju ovog projekta. BH Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) da se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH Gasu, rekao je ranije zapadni dužnosnik u razgovoru za Bloomberg Adriju. Južna interkonekcija mora biti prioritet Federacije Bosne i Hercegovine te se ne smije odgađati usvajanje zakona potrebnih za realizaciju ovog projekta, dodao je.
“Zakon o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom je fokus i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bi trebao žurno i bez odgađanja razmatrati te usvojiti ovaj zakon”, rekao je ranije naš izvor čiji identitet smo zaštitili zbog osjetljivosti informacija. Južna interkonekcija trenutno je jedini izvediv projekt koji bi omogućio BiH da prekine svoju potpunu ovisnost o jednom izvoru – Rusiji – za opskrbu prirodnim plinom.
Prema projektu Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.
Put ka realizaciji projekta je jasan. Murphy je ranije istakao da je usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji prioritet, odlučujući tako nositelja projekta, te potom slijedi potraga za međunarodnim financijama za sam projekt.
“Izbor je jasan: učiniti ono što je ispravno za stanovnike Federacije i Bosne i Hercegovine ili staviti osobne interese ispred interesa ljudi”, zaključuje Murphy.
