Proslavljen sv. Ilija u dolini rijeke Neretvice
Župa Solakova Kula za svog nebeskog zaštitnika pripremala se dvostrukim slavljem. Već u subotu 20. srpnja započeo je susret Duhovnih zvanja, a dan poslije u nedjelju 21. srpnja u župnoj crkvi na Solakovoj Kuli proslavljen je patron župe.
Na samom početku Misnog slavlje sve prisutne svećenike, biskupa i časne sestre pozdravio je domaći župnik don Marin Marić, rekavši “Vjerni puče klišanski, dobro došli ovdje gdje ste naučili kako biti dobar čovjek, kako biti dobar vjernik, i kako čuvati sebe i sve ono što su nam naši preci darovali“ Svjestan, da danas slavimo trideset i jednu godinu otkad su katolici i Hrvati s ovih prostora protjerani, uzdignimo svoje molitve sv. Iliji da čuje naš vapaj i bdije nad našom Neretvicom“
Svečano Euharistijsko slavlje predslavio je mons. dr. Pero Sudar, sin ove župe uz koncelebraciju don Drage Škarice, don Slavka Rajića i don Marina Marića, župnika.
Biskup Sudar u je u svojoj propovijedi govorio o čašćenju sv. Ilije u hrvatskom narodu, te spomenuo da je čak 60-ak mjesta u našem narodu gdje se slavi ovaj hrabri prorok. Također je napomenuo i povijesne podatke vezane za župu Solakova Kula, koja je kroz mnoge nedaće ostala i sija kao svjetionik, unatoč silnim ratovima i gubicima. Na koncu je spomenuo kako je Crkvu sagradila Mojsijeva, Ilijina i Kristova vjera ovog naroda, stavljajući na srce vjernicima da se ne odriču svoje vjere i korijena, da žive zajedništvo s Bogom i da se ne boje riskirati poput sv. Ilije.
Na samom kraju župnik Marić, zahvalio se svima koji su doprinijeli da današnji dan proslavimo u kršćanskom i bratskom okruženju, te pozvao sve da zajednički se okupimo oko obiteljskog stola uz pjesmu i druženje.
Valja spomenuti kako se blagdan sv. Ilije prenosi na najbližu nedjelju, zbog raseljenih vjernika kojima je uz vikend lakše se okupiti i doći na svoju rodnu grudu. Također duhovna zvanja ove župne zajednice redovno se jednom godišnje okupljaju u svom rodnom kraju, a ove godine je to bilo svečano jer kroz emocije i suze prisjećali su se ratnih godina i progona njihovih obitelji iz ovih krajeva.
