Prvi dim iz Sikstinske kapele očekuje se danas poslijepodne
U Vatikanu počinje konklava na kojoj će ovih dana biti izabran 267. poglavar Katoličke crkve. U Sikstinskoj kapeli 133 kardinala položit će prisegu o potpunoj tajnosti, a poslijepodne će se održati prvo glasovanje na najbrojnijoj konklavi do sada.
Od sutra je određeno da može biti četiri izborna kruga, dva prije i dva poslije podne. Petog dana – to je u ovom slučaju nedjelja, je predviđena stanka, ali u ponedjeljak se može nastaviti – ako bude potrebno, prenosi HRT.
U dalekoj prošlosti je bilo konklava koje su trajale tjednima, no to već odavno nije tako. U posljednjim konklavama, 2005. i 2013. bijeli dim zavijorio se već uvečer drugog dana kod izbora Benedikta XVI. i Franje, kod Ivana Pavla II. je to bilo tek trećeg dana. Duže od toga, ali ipak samo četiri dana je bilo potrebno tek 1958. kad je izabran Ivan XIII.
Prvi dim u poslijepodnevnim satima
U 16.30 kardinali ulaze u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali poglavara Katoličke crkve i nasljednika pape Franje, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak.
Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina. Prvi dim iz Sikstinske kapele bit će pušten u poslijepodnevnim satima, nakon što završi prvo glasanje. Bijeli dim znak je da je odabran novi papa, crni da još nije.
Kardinali izbornici prema Sikstinskoj kapeli krenut će iz kapele sv. Pavla uz pjevanje Litanija svih svetih. Nakon pjevanja Veni Creator izreći će prisegu za izbor rimskog prvosvećenika u skladu s odredbama Ordo Rituum Conclavis.
Prije prisege i ulaska u konklavu kardinali će sudjelovati na jutarnjoj misi Pro eligendo Pontefice, odnosno “Za izbor pape”.
133 kardinala
Na konklavi na kojoj će se birati Franjin nasljednik sudjelovat će 133 kardinala. Moglo ih je biti 135, ali dvojica su odustala zbog bolesti. U konklavu mogu ući svi kardinali mlađi od 80 godina u trenutku kada nastupi sedisvakancije.
Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije. Među izbornicima su i dvojica hrvatskih kardinala Josip Bozanić i Vinko Puljić. Oni su među rijetkim kardinalima koje je imenovao još Ivan Pavao II. i ovo im je treća konklava.
Stroga pravila pri izboru pape
Čitava procedura slijedi stroga pravila, makar su se ona mijenjala u dva milenija staroj povijesti Crkve: prvog nasljednika sv. Petra nekad nisu birali samo svećenici, nego i vjernici. I titula “važnih”, kardinalnih biskupa je “novina” tamo negdje iz 5. stoljeća. Ali već stoljećima postupak slijedi određenu proceduru, makar je ona točno određena tek “nedavno” – prije jedva tridesetak godina, prenosi DW.
Jer tek papa Ivan Pavao II. je 1996. objavio apostolsku konstituciju, kako će točno kardinali mlađi od 80 godina birati papu. Taj spis izaziva divljenje crkvenog povjesničara iz Augsburga Jörga Ernestia: “Niti jedan drugi dokument u povijesti papinstva nije toliko detaljan i temeljit u slučaju sedisvakancije (“prazne Stolice”) kao onaj Ivana Pavla II.” Čini se kako je Wojtyla – a prste je tu svakako imao i njegov šef kongregacije za nauk vjere Ratzinger – “želio uzeti u obzir sve moguće situacije i spriječiti sve poteškoće.”
No i ta su pravila tu – da se krše. U toj odredbi piše kako “maksimalan broj kardinala s pravom glasa ne smije prelaziti 120”, ali to je u nadležnosti budućih papa, koliko će kardinala imenovati. Za pape Franje ih je u jednom trenutku bilo čak 140 kardinala mlađih od 80 godina, sad ih je samo 135.
Ali ta detaljna pravila određuju postupak čak i slučajevima kao što je kardinal Vinko Puljić: on zbog bolesti isprva uopće nije htio doći u Vatikan, no onda je ipak došao – ali ne mora sjediti u Sikstinskoj kapeli kao svi ostali, nego će ga u svakom izbornom krugu posjetiti Infirmarii, “komisija” od tri kardinala koji će uzeti njegovu izbornu ceduljicu.
