PRVI SVIBNJA: Podsjetnik na povijesnu borbu i početke radničkog pokreta
Međunarodni praznik rada vuče korijene iz štrajkaškog vala krajem 19. stoljeća, osobito iz čikaškog prosvjeda 1886. godine, kada su desetci tisuća radnika tražili osmosatno radno vrijeme. U to su doba odrasli i djeca radili po 16 sati dnevno u izrazito lošim uvjetima i za niske nadnice.
S vremenom su mnoge zemlje, 1. svibnja proglasile državnim praznikom, a Katolička crkva mu je dala i duhovnu dimenziju kroz blagdan Sv. Josipa Radnika, čime se dodatno ističe važnost dostojanstvenog rada u društvu.
Iako je osmosatni radni dan postao standard, borba za radnička prava se nastavlja i danas. Pandemija je ubrzala trend rada na daljinu, a sve se češće testiraju modeli poput četverodnevnog radnog tjedna.
Dodatni izazov predstavlja dolazak stranih radnika. Samo u prva tri mjeseca 2025. izdano je više od 53.000 radnih dozvola, najviše državljanima Nepala, BiH i Filipina. Dio sindikata upozorava da to može utjecati na snižavanje cijene rada za domaće radnike.
Uobičajeno, Međunarodni praznik rada obilježit će se prigodnim okupljanjima, besplatnim obrocima graha i kulturnim programima. No, sindikati i ove godine koriste dan za isticanje svojih zahtjeva.
Dok se mnogi građani vesele tradicionalnom prvomajskom grahu, sindikati podsjećaju da borba za radnička prava nikada ne staje – od Chicaga 1886. do današnje 2025.
