Ramsko „srce“ s Draševa

Na sjever-sjeverozapadu Rame, a približno sjeverno od Ramske tektonske kotline i jezera, na nadmorskoj visini od 1147 do 1224 m, smjestili su se (u „krilu“ južnog dijela Raduše planine) Draševo i njegova bliža okolica. Topografski ih okružuju planine: Plišavica (Komar, 1599 m) na zapad-jugozapadu, Velika kosa (1437 m) sjeverozapadno, Grudice (1403 m) na sjeveru i sjeveroistoku – na administrativnoj granici s općinom Uskoplje-Gornji Vakuf, te Sajina planina (1374 m) na istoku.

               Piše: prof. Miro Pavličević    

S juga su Draževo i okolica omeđeni izduženom uzvisinom Rat (najviši vrh 1153 m) i paraklazom normalnog rasjeda, vezanog uz nastanak Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom. S geološkog zemljovida i terenskom potvrdom je vidljivo da je njihova podloga, vapnenci i mjestimice dolomiti, najvećim dijelom nastala u trijasu, ali s manjim (izoliranim) dijelovima i u periodi juri  – oko Jaklića štala i kuća (danas i vikendica) i Debelog briga (1314 m).

Alpinskim orogenetskim, započeli prije oko 200-tinjak mil. godina, i neotektonskim pokretima (a koja traju i do danas) izdigla se navedena područja, izgrađena od geoloških struktura bora, rasjeda i navlaka. Međutim, tijekom epohe oligocena (33,9 – 23,03 mil. god.) i miocena (23,03 – 5,33 mil. god.) došlo je do procesa ekstenzije i izgradnje Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom odnosno razdvajanja nekad jedinstvenog geološko-geomorfološkog područja, da bi tijekom pliocena i pleistocna (kao i danas) došlo do kompresije i boranja miocenskih naslaga (terena) pravcem ZJZ-ISI. To nam potvrđuju tektonske i paleontolološke analize i zaključci. Područje današnjeg Draševa polja, prije epohe miocena, bilo je nekoliko desetaka kilometara četvornih površinski veće, da bi tijekom oligocena i miocena, jugoistočno od Idovca (1955 m), došlo do rasjedanja i nastanka normalnog rasjeda, čije se krovinsko krilo spustilo u Draševo, na današnju lokaciju i smanjilo mu prvobitnu površinu. U zadnjih 200-tinjak mil. godina Draševo i njegova okolica se endomorfološkim procesima izgrađuju, a potom i oblikuju egzomorfološkim procesima – najvećim dijelom korozijskim, ali i derazijskim procesima.

Krški reljefni oblici „razasuti“ su Draševom u obliku škrapa, kamenica, uvala i ponikava (a sjeverozapadno, prema Idovcu,  je i urušena vrtača s izvorom hladne i bistre vode – Ledenica ili Samograd). Međutim, u geološkom smislu, Raduša planina dijelom je izgrađena i od stijena iz ere paleozoika, pa predstavlja u strukturnomorfološkom smislu Središnje Dinaride koji prema jugu – u dodiru s Ramskom tektonskom kotlinom, prelaze u Vanjske Dinaride (karbonatna platforma i navlake). Dijelom dobro očuvani fosili, u plitkim tropskim vodama Tethys oceana, dokazuju nam postojanje bujnijeg života, iz perioda trijasa i jure, u razdoblju od 237,0 do 145,0 mil. godina.

Sl. 1. Crvena krivulja –„naš“ put (od naselja Jaklići) većim je dijelom i javna staza; strelice pokazuju fosilne ostatke iz perioda trijas i jura; crtice – značajniji rasjedi

Sl. 2. Područje Draševa i njegove bliže okolice – pogled sa sjeveroistoka

Sl. 3. Draševo i Debeli brig (strelica)

  Sl. 4. Draševo – viđeno s Debelog briga (strelica – Ramsko jezero)

Sl. 5. Jaklića štale, kuće i vikendice, smještene na oko 1200 m nadmorske visine – pogled s  jugozapada (s planine Plišavice)

Sl. 6. U Jaklića planini

Sl. 7. Draševo

Sl. 8. Vapnenac s ostacima koralja iz periode jure – lijas i doger (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)

Sl. 9. Koralji u vapnencima na Debelom brigu (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)

Sl. 10. Ramsko jezero i okolica – pogled s vrha Sajine planine (strelica – jug)

Sl. 11. Lijepo fosilizirani krinoid – donja i srednja jura – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 12. Lijepo fosilizirani koralji – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 13. Koralji, krinoidi i spužve – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 14. Koralji, morski ljiljani i spužve  (Calcispongiae) – Debeli brig

 

Sl. 15. Odlično fosiliziran morski ljiljan s drškom, iz periode jure (epoha malm – starost oko 163,1 – 145,0 mil. godina) – Jaklića planina

Sl. 16. Ramsko „srce“ – vapnenac s mnoštvom srcolikih, fosilnih, prereza megalodontida – Jaklića štale… (Jaklića planina – Draševo – Raduša planina)

Sl. 17. Ramsko „srce“- lijep i ukrasan gornjotrijaski kokina vapnenac – pun fosilnih, srcolikih presjeka velikih školjki megalodontida (gornji trijas – starost od 237,0 do 201,4 mil. godina) – Jaklića štale… (Raduša  planina – Jaklića planina – Draševo)

Sl. 18. Draševo – bez izvora vode (strelica – sjever)

Sl. 19. Pogled s Rata

 

Sl. 20. U okolici Draševa

Sl. 21. Na Sajini… (strelica – sjever)

 

Literatura i izvori

Topografska karta 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. – 1985.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1  : 1 000 000

Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.

Phanerozoic and precambrian chronostratigraphy 2016,

https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/charts/Stratigraphic_Chart_GTS2016.pdf (20.07.2018.)