RAST KREDITIRANJA: Bh. građani i firme sve zaduženiji…
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju ožujka ove godine iznosili su 26,46 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine povećani su za 10 posto ili nominalno 2,41 milijardu KM, piše u podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u ovim podacima, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 396,6 milijuna KM ili 1,5 posto, prenose Nezavnisne novine.
“Kreditni rast je registriran kod sektora stanovništva za 176,3 milijuna KM (1,4 posto), kod privatnih poduzeća za 193,6 milijuna KM (1,8 posto) i kod vladinih institucija za 39,6 milijuna KM (3,0 posto)”, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da su krediti na mjesečnoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 12,2 milijuna KM (1,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 0,8 milijuna KM (0,3 posto).
“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u ožujku 2025. godine iznosila je 10 posto, nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8 posto), kod privatnih poduzeća za 887,1 milijun KM (8,8 posto), kod vladinih institucija za 263 milijuna KM (23,6 post), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 35,9 milijuna KM (6,0 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 milijuna KM (21,6 posto)”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Saša Stevanović rekao je da je kreditna aktivnost pokazatelj aktivne ekonomije
“Privatna poduzeća i stanovništvo imaju intenzivniju kreditnu aktivnost nego što je to prosjek prethodnih deset godina. Dva do tri puta je intenzivniji rast. Ovo ne treba da zabrinjava. Osnovni razlog kojim ovo možemo objasniti je intenzivniji rast plata i mirovina. To je jedan dobar pokazatelj jer kada imate rast kreditiranja, onda je posljedica rast novčane mase u ekonomiji, rast likvidnosti, aktivnosti i profitabilnosti sudionika u gospodarskom životu”, kazao je Stevanović.
Dodao je da država može biti zadovoljna većim porezom, banke većim profitom, a stanovništvo većom količinom novca na raspolaganju, koji, ako je pametno upotrijebljen, podiže sadašnji, ali i budući životni standard.
“Ipak, treba da razumijemo da privatni dugovi koji su zbir kredita stanovništvu i privredi imaju nisko učešće u ekonomiji u odnosu na razvijene zemlje, tako da ako je pravilno usmjerena ekonomska politika, benefite mogu uživati svi”, istakao je Stevanović.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je da se prema ovim podacima ne događa ništa izvan očekivanog, te da prvi kvartal obično traži dopunsko financiranje i za privredu i za vladu.
“Rast pologa je također zabilježen, tako da su ove pojave redovne”, zaključio je Raković.
