Razgovor s ravnateljima i djelatnicima osnovnih škola općine Prozor-Rama o iskustvu sustava devetogodišnjeg obrazovanja

Uskoro će svoje osnovnoškolsko obrazovanje završiti učenici na kojima je po prvi put pokusiran devetogodišnji sustav obrazovanja u ramskim osnovnim školama, izdvojivši osnovnu školu Ivana Mažuranića Gračac koja ispraća već drugu generaciju maturanata koji su pohađali sustav devetogodišnjeg obrazovanja.

Tim povodom urednici Ramskog vjesnika razgovarali su s aktualnim ravnateljima ramskih osnovnih škola i s razrednicima koji ispraćaju maturante, o njihovom iskustvu sustava devetogodišnjeg obrazovanja:

Prva generacija devetogodišnjeg obrazovanja u OŠ Marka Marulića završava ove godine, pa je broj djece manji u odnosu na prošle godine kada su bila dva ili tri razredna odjeljenja. Ove godine svoje osnovnoškolsko obrazovaje u OŠ Marka Marulića Prozor završava samo 23 učenika.

“Samim tim bit će problem i u Srednjoj školi gdje je teško uvesti sva ta zanimanja, a manji je broj djece. Prošle godine se taj problem dogodio u mostarskim školama, a ove godine taj isti problem imamo ovdje u Rami. Nadam se da će Ministarstvo prosvjete prepoznati problem i dopustiti da bude više zanimanja i više odjela s manje učenika, kako bi djeca bila zadovoljna i kako bi upisali ono što žele i što ih zanima.“, kazao je ravnatelj OŠ Marka Marulića Prozor Slavko Bilić i istaknuo kako u sustavu devetogodišnjeg obrazovanja ima dosta pozitivnih stvari, ali ipak i negativnih. “Mislim da je sustav devetogodišnjeg obrazovanja uveden bez da je prethodno razmotreno i uviđeno što taj novi sustav dobroga donosi. Roditelji se zaista protive neocjenjivanju učenika u prva tri razreda osnovne škole. Mislim da bi to trebalo smanjiti, a ocjenjivanje izuzeti samo u prvom razredu osnovne škole. Ima dosta nedostataka na kojima bi se trebalo poraditi. Mislim da je u svemu tome pozitivno što je odnos i trud naših učiteljica i učenika na jednoj visokoj razini, ali uvijek može bolje. Reforme su potrebne u svim školama, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. U srednje škole često se upisuju djeca, a da i ne znamo koja su deficitarna zanimanja i koja su to zanimanja potrebna na tržištu BiH. Potrebna je veća koordinacija između Ministarstva prosvjete i zavoda za školstvo.” , istaknuo je Slavko Bilić i naglasio kako su djeca u osnovnoj školi  preopterećena gradivom i da problem predstavlja  sedam nastavnih sati, a zakonom je predodređeno šest sati dnevno. Kazao je kako se uvode uvijek novi predmeti dok se informatiku, kao izborni premet, uvodi tek u šestom i sedmom razredu osnovne škole. “S obzirom na vrijeme u kojem živimo, mislim da je informatiku potrebno pojačati.”, dodao je ravnatelj Bilić

Razrednica maturanata OŠ Marka Marulića Prozor, Marija Lončar, ističe kako rezultati devetogodišnjeg obrazovanja nisu baš onakvi kakvima su ih prosvjetni djelatnici očekivali: “Mislim da je bolje bilo osmogodišnje obrazovanje.”

Ravnatelj OŠ fra Jeronima Vladića Ripci, Ivo Iličić, kazao je kako na samom početku devetogodišnjeg obrazovanja nije bio zagovornik takvog procesa obrazovanja: “Nisam ni danas za takav proces obrazovanja zato što je na neki način stega popustila i ima, po mom mišljenju, još mnogo nedostataka.”

Razrednik maturanata u OŠ fra Jeronima Vladića Ripci, Dragan Mišura, kaže kako je  devetogodišnje obrazovanje jedno novo iskustvo: ” Po mom osobnom mišljenju, devetogodišnje obrazovanje se nije baš pokazalo kvalitetnim. Mislim da je bilo kvalitetnije osmogodišnje obrazovanje. Učenicima je, dok ih vode učitelji niže nastave, dato puno više slobode gdje su ta djeca onda jednostavno naviknuta na slobodniji način rada i slobodnije ponašanje na satima i u učionici tako da to sve kasnije u višim razredima remeti normalan nastavak plana i programa rada.”

Pedagogica u OŠ Ivana Mažuranića Gračac, Katica Baraban, smatra kako se devetogodišnje obrazovanje pokazalo dosta dobrim obzirom na to kako smo kao država nespremno ušli u taj sustav: “ Generacije su dosta dobre, a svi smo se na devetogodišnje obrazovanje bazirali ogledajući se na osmogodišnje. Republika Hrvatska je dosta organiziranija i opremljenija jer sada uvodi eksperimentalnu grupu devetogodišnjeg obrazovanja. Bosni i Hercegovini je ovo bio više kao pokus, pa onda što bude. Mislim da je naše Ministarstvo obrazovanja na tom polju zakazalo.”

Ravnateljica OŠ Ivana Mažuranića Gračac, Lidija zadrić, naglašava kako se procesu devetogodišnjeg obrazovanja nije pristupilo s adekvatnim pripremama: “ Ušli smo u taj proces ‘ad hoc’, a mi smo sve to prihvatili, htjeli – ne htjeli i malo smo o tome znali.” Osnovna škola na Gračacu ispraća već drugu generaciju koja je pohađala proces devetogodišnjeg obrazovanja pa stoga ravnateljica škole smatra kako se nije ništa puno ni promijenilo. “Uvedena je jedna predgeneracija. Za mene je pozitivno uvođenje stranog jezika već u drugom razredu osnovne škole jer je to doista potrebno, a onda i uvođenje drugog stranog jezika od šestog razreda osnovne škole. S druge strane, smatram da je informatika potisnuta jer se s informatikom trebalo krenuti ranije. Nastavni plan nije prilagođen onome kako bi trebalo izgledati, po mom mišljenju jer su učenici opterećeni nego što bi trebali biti i više nego što to zakon propisiva. Nisu samo opterećeni samo težinom školske torbe nego i trajanjem jednog njihovog dana u školi jer je njihova satnica premašena u odnosu na zakonski propis.”, kazala je ravnateljica Lidija zadrić.

Ravnatelj OŠ Veselka Tenžere Uzdol, Domin Crnjac smatra kako je kvalitetniji sustav osmogodišnjeg obrazovanja i svjedoči kako dosta roditelja i djelatnika zagovara povratak na osmogodišnje obrazovanje.

Pripremila: M.B.