REUTERS: ‘Trump ozbiljno razmatra napad na Iran!’

Američki predsjednik Donald Trump razmatra opcije protiv Irana koje uključuju ciljane udare na sigurnosne snage i njihove čelnike kako bi potaknuo demonstrante, potvrdilo je više izvora Reutersu.

Izraelski i arapski dužnosnici, međutim, smatraju da zračni napadi sami po sebi ne mogu srušiti klerikalnu vlast. Dva američka izvora upoznata s raspravama navode da Trump želi stvoriti uvjete za promjenu režima nakon što je gušenje prosvjeda ranije ovog mjeseca slomilo nacionalni pokret, pri čemu su ubijene tisuće ljudi.

Opcije na stolu

Kako bi to postigao, Trump navodno razmatra udare na zapovjednike i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, s ciljem da se demonstrantima ulije samopouzdanje potrebno za preuzimanje vladinih i sigurnosnih objekata. Jedan američki izvor naveo je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi suradnici uključuju i znatno veći napad s dugotrajnijim posljedicama, moguće na postrojenja za balističke projektile koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranski program obogaćivanja nuklearnog materijala.

Drugi izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o smjeru djelovanja, pa tako ni o vojnoj opciji. Dolazak američkog nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok dodatno je proširio mogućnosti za vojnu akciju.

Upozorenja saveznika

Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor, čije su vlade obaviještene o raspravama, izrazili su ozbiljnu zabrinutost. Smatraju da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli dodatno oslabiti prosvjedni pokret koji je već uzdrman nakon najkrvavije represije od Islamske revolucije 1979. godine.

Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, rekao je da bez značajnih prebjeha unutar vojske iranski prosvjedi ostaju „herojski, ali nadjačani“.

Visoki izraelski dužnosnik s izravnim saznanjima o planiranju između Izraela i SAD-a izjavio je da Izrael ne vjeruje kako zračni udari sami mogu srušiti Islamsku Republiku. „Ako želite srušiti režim, morate poslati kopnene snage“, rekao je, dodavši da bi Iran, čak i u slučaju likvidacije vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, „imao novog vođu koji bi ga zamijenio“.

Tisuće mrtvih

Iransko vodstvo, prema riječima izraelskog dužnosnika, oslabljeno je nemirima, ali i dalje čvrsto drži vlast unatoč dubokoj gospodarskoj krizi koja je potaknula prosvjede.

Više američkih obavještajnih izvješća došlo je do sličnog zaključka: uvjeti koji su doveli do prosvjeda i dalje postoje i slabe vladu, ali bez većih pukotina u vlasti. Vrhovni vođa Ali Hamenei javno je priznao nekoliko tisuća smrtnih slučajeva tijekom prosvjeda, optuživši za nemire Sjedinjene Američke Države, Izrael i „pobunjenike“.

Američka organizacija za ljudska prava HRANA navodi da je u nemirima poginulo 5.937 ljudi, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o 3.117 mrtvih. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te brojke.

Borba za vlast

U dobi od 86 godina Hamenei se povukao iz svakodnevnog upravljanja, smanjio javne nastupe i, prema regionalnim dužnosnicima, boravi na sigurnim lokacijama nakon što su izraelski udari prošle godine usmrtili više visokih iranskih vojnih zapovjednika.

Svakodnevno upravljanje državom prešlo je na osobe povezane s Korpusom čuvara islamske revolucije (IRGC), uključujući višeg savjetnika Alija Larijanija.

Ipak, Hamenei zadržava konačnu riječ o pitanjima rata, nasljeđivanja i nuklearne strategije, što znatno otežava političke promjene dok je na vlasti.

Strah od kaosa

Arapski i zapadni dužnosnici upozoravaju da ne postoji jasan Hameneijev nasljednik te da bi, u slučaju vakuuma vlasti, IRGC mogao preuzeti potpunu kontrolu i dodatno zaoštriti nuklearni i regionalni sukob.

Zemlje regije, od Zaljeva do Turske, preferiraju obuzdavanje Irana umjesto njegova kolapsa, strahujući da bi nemiri u državi od 90 milijuna stanovnika mogli izazvati regionalnu destabilizaciju.

Upozoravaju da bi se Iran mogao pretvoriti u novi Irak nakon 2003. godine, s građanskim ratom, valovima izbjeglica, jačanjem militantnih skupina i prekidom protoka nafte kroz Hormuški tjesnac.

Najvjerojatniji ishod

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv vojnog napada, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je iranskom predsjedniku da Rijad neće dopustiti korištenje svojega zračnog prostora za napade na Teheran.

„Sjedinjene Američke Države mogu povući okidač, ali one neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo“, rekao je jedan arapski izvor.

Prema Vatanki, najrealniji scenarij je „postupna erozija – prebjezi elita, gospodarska paraliza i osporavano nasljeđivanje – koja iscrpljuje sustav dok se ne slomi“.