REZULTATI TRANSPARENTNOSTI: Općinski sud Mostar i Tužiteljstvo HNŽ među najgorima, ne zaostaje ni Čitluk
Većina sudova ne objavljuje informacije o presudama, informacije o predmetima tužiteljstava su uglavnom daleko od očiju javnosti, dok polovina pravosudnih institucija ignorira upite medija i građana, rezultati su istraživanja transparentnosti pravosuđa objavljenih tijekom konferencije “Pravosuđe u BiH – Stanje i perspektive” koja je održana danas u Sarajevu. Iskoristiti dalju proceduru da se prijedlog zakona doradi.
Sudionici konferencije, koju su organizirali Transparency International u BiH (TI BiH) u suradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom BiH (BIRN BiH) uz podršku Europske unije (EU), su se osvrnuli na izmjene i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) kojim vlast nastoji oslabiti mehanizme za osiguranje odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija. Jedan od zaključaka konferencije je da se iskoristi dalja procedura da se prijedlog zakona doradi i unaprijedi.
Ukoliko se ta prilika sada propusti, pitanje je, navodi TI BiH, koliko će vremena biti potrebno da se usvoji novi zakon koji adekvatno rješava ove identificirane probleme, te je s konferencije upućena poruka da je neophodno djelovati hitno kako ne bismo došli u situaciju da se, zbog neadekvatne formulacije, mehanizmi predviđeni za jačanje odgovornosti zloupotrijebe upravo za njeno izbjegavanje.
Na konferenciji je predstavljena i online platforma “Indeks Pravosuđa” koja sadrži podatke o transparentnosti 74 suda i 20 tužiteljstava po kojima je vidljiv zabrinjavajući stupanj javnosti rada bh. pravosuđa
TI BiH navodi da 55 posto sudova uopće ne objavljuje informacije o prvostupanjskim presudama koje donose, a 90 posto njih ne objavljuje nikakve informacije o kaznenim predmetima na svojim internet stranicama, što nesumnjivo podriva nizak stupanj povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Loše stanje u pravosuđu po pitanju javnosti u radu ilustriraju nalazi da je 54 posto sudova i tužiteljstava u BiH prekršilo zakonski rok za odgovaranje na zahtjev za slobodan pristup informacijama dok je čak polovina pravosudnih institucija ignorirala medijske upite o statusu predmeta kojim se bave.
Najgore rezultate u transparentnosti, prema nalazima istraživanja, bilježe županijska tužiteljstva u Sarajevu i HNŽ čiji indeks transparentnosti iznosi 35, te općinski sudovi u Žepču (28), Mostaru (24) i Čitluku (23) i Osnovni sud u Srebrenici s ocjenom 26. S druge strane, Osnovni sud u Tesliću bilježi najviši stupanj transparentnosti s indeksom 82 dok su među najtransparentnijim institucijama Sud BiH s indeksom 81 te Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH koji, kao i županijska tužiteljstva SBŽ i Posavske županije bilježe ocjenu 75.
Platforma “Indeks Pravosuđa” je nastala u sklopu projekta “Jačanje mreža organizacija civilnog društva u cilju unapređenja odgovornosti – SANCUS” uz financijsku podršku EU, i ocjenjuje dostupnost informacija na stranicama institucija kao i otvorenost prema građanima, medijima i organizacijama civilnog društva po pitanju dostupnosti informacija.
Platforma također nudi i informacije o predmetima korupcije i organiziranog kriminala, disciplinskim postupcima kao i ostale informacije o radu pravosuđa u BiH a omogućava i građanima da sami kreiraju zahtjev za pristup informacijama koji mogu uputiti bilo kojoj pravosudnoj instituciji na teritoriji BiH.
