Rusija intenzivno gradi baze i koncentrira vojsku na granici s Finskom, povećali broj vojnika za 500 tisuća
Rusija intenzivno proširuje vojne baze u blizini granice s Finskom, objavio je Wall Street Journal pozivajući se na satelitske snimke, izjave vojnih stručnjaka i zapadnih obavještajnih izvora.
Prema njihovim navodima, nova komandna baza gradi se u Petrozavodsku, na oko 160 kilometara od finske granice, a cilj je formiranje komandnog centra za desetine tisuća vojnika u narednim godinama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je povećanje broja pripadnika oružanih snaga na 1,5 milijuna, u odnosu na milijun prije invazije na Ukrajinu. Također, vojni budžet povećan je na više od 6 posto BDP-a, što premašuje vojna izdvajanja SAD-a i zemalja Europske unije.
Video: Finska je osmi put zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, s Rusijom dijeli više od 1300 kilometara granice
Najveći dio vojnog jačanja odvija se u Lenjingradskom vojnom okrugu, koji graniči s Estonijom, Latvijom i Finskom. Tamošnje brigade proširuju se u divizije od po 10.000 vojnika, grade se nova skladišta, vojni smještaji i željezničke pruge u blizini granica s Finskom, Estonijom i Norveškom, navodi Emil Kastehelmi iz analitičke firme Black Bird Group.
Finski vojni stručnjaci upozoravaju da Rusija, po povratku vojnika iz Ukrajine, granicu s Finskom sve više posmatra kao liniju potencijalnog sukoba s neprijateljem. “Ako vidite da grade nove željezničke pravce, vrijeme je da se počnete brinuti”, poručuje major Juha Kukkola s Finskog nacionalnog odbrambenog univerziteta.
Zapadni zvaničnici, uključujući generala Christophera Cavolija, komandanta američkih snaga u Europi, ističu da se ruska vojska obnavlja brže nego što se očekivalo. “Ruska armija je danas brojnija nego na početku rata u Ukrajini,” rekao je Cavoli pred američkim Senatom.
Vojna proizvodnja u Rusiji doživjela je ogroman porast: godišnja proizvodnja tenkova T-90M porasla je s 40 na oko 300, a većina ostaje unutar Rusije. Povećana je i proizvodnja artiljerije i bespilotnih letjelica, dok su otvoreni novi pogoni za proizvodnju oružja.
NATO članice poput Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije već jačaju svoje granice rovovima, protutenkovskim preprekama i ogradama, a neke su istupile iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje protivpješadijske mine.
Izvještaj danske obavještajne službe upozorava da bi Rusija mogla biti spremna za veliki rat u Europi u narednih pet godina – ili čak ranije, ukoliko dođe do prekida rata u Ukrajini.
Neki zapadni analitičari smatraju da bi Rusija mogla pokušati testirati jedinstvo NATO-a napadom na manju članicu Alijanse, poput Estonije, gdje postoji značajna etnička ruska populacija. Michael Kofman iz Carnegie fondacije za međunarodni mir procjenjuje da bi ograničeni napad mogao uslijediti dvije do tri godine nakon završetka rata u Ukrajini, dok bi potpuni sukob s NATO-om mogao uslijediti u roku od sedam do deset godina.
Kremlj svoju vojnu strategiju širi i na Arktik, regiju za koju Putin tvrdi da postaje novo geopolitičko žarište. “Ne prijetimo nikome, ali ćemo štititi svoj suverenitet”, izjavio je Putin, dodajući da NATO zemlje posmatraju Arktik kao moguće poprište budućih sukoba.
Foto: Jedan od bunkera u granitu ispod Helsinkija, u potpunosti opremljenih za prvih 72 sata ratnog sukoba
