SAMO U BIH: Prebagerirao srednjovjekovnu crkvu, grobove i stećke, sad će se vadit da nije znao da su tu
Stotinama godina žitelji Stoca znaju da je na lokalitetu Crkvine, kako i samo ime govori srednjovjekovna crkva s nekropolom stećaka. Vlasnik zemljišta Dž. Idriz prebagerirao je prošli petak crkvu i stećke uz nju, a sada mu se, smatra naše pravosuđe treba dostaviti rješenje da mu se kaže da je tu bila crkva, piše hercegovina.info.
Glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić ističe našem portalu da je na licu mjesta napravljen očevid, mjesto osigurano, a „da vlasnik nema rješenje da na toj parceli postoji kulturno-povijesna baština“.
Ponavljamo, stotinama godina žitelji Stoca znaju da je na lokalitetu Crkvine, kako i samo ime govori crkva, a zna to i sam vlasnik zemljišta, budući da su na ovom mjestu, njegovom zemljištu već rađena istraživanja.
Što je tražio ispod crkve i stećaka?
„Taj vlasnik zemljišta mislim da je imao dvadesetak godina kada su istraživanja rađena, tako da se sigurno dobro sjeća. On zna da se to zove Crkvina, znači vrlo je upućen što je tu. On ima neke svoje razloge zašto je to učinio. Meni to nije jasno. Sve i da ne zna što je crkva, zna što su stećci. Tamo je bilo nekoliko stećaka, pretpostavljam da su kosturi na slikama iskopani ispod stećka. Šta je on tu tražio? Nema tu nikakvog logičnog objašnjenja“, kaže Ivanka Miličević-Capek, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno povijesne baštine HNŽ.
Napominje da su sva kulturna dobra zaštićena zakonom i da to nema veze s nikakvim rješenjem
„Mi bi po tome trebali imati par tisuća rješenja za par tisuća spomenika na području županije, za svaku gomilu, stećak, sve bi trebalo imati rješenje. To je neki argument koji se i prije provlačio kada su ovakva nekakva događanja. Samim svojim postojanjem. Sve da je danas to objavljeno prvi puta, a nije, radi se o vrlo poznatom i u literaturi objavljenom i istraživanom lokalitetu“, podvukla je dodavši da svi u selu znaju za lokalitet.
Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine 22. ožujka izlazio je na teren te utvrdio da je srednjovjekovna crkva uništena. Bager je naručio Dž. Idriz, vlasnik zemljišta na kojem se nalazi crkva, što se karakterizira kao kazneno djelo, budući da u Kazneno zakonu FBiH piše „tko ošteti spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, odnosno ako je kazneno djelo učinjeno prema spomeniku kulture ili zaštićenom objektu prirode naročite vrijednosti počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Na kraju i poravnao
„Mi smo po pozivu došli u petak na lokaciju, tamo smo zatekli poravnjen arheološki lokalitet. Bili su tu vidljivi ostatci zidova. To je poravnjeno bilo zemljom i situacija je sasvim drugačija od snimaka koje je očevidac ranije napravio i objavio, a gdje se vidi kostur, lobanja, rupa. Oni su to u međuvremenu zatrpali. Vlasnik zemlje nas je presreo, pojavio se na terenu i potvrdio da je on inicijator, da je angažirao bager koji je izvršio devastaciju“, kaže Ivanka Miličević-Capek, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno povijesne baštine HNŽ.
Šteta je, nažalost, nepopravljiva.
„Nije moguće popraviti štetu. Bager je to prekopao, uništeni su slojevi, uništeni su zidovi crkve“. Zanimljivo je, premda se događaj zbio u petak, da u službenom biltenu MUP-a HNŽ nema nikakve informacije o ovom događaju. Tek je jučer u poslijepodnevnim satima policija izašla s informacijom da se traži rješenje. O devastaciji nisu objavili ni slova.
Podsjetimo, arheolog Tomislav Anđelić u svibnju 1983. godine vršio je istraživanja srednjovjekovne crkve u Trijebnju na lokalitetu Crkvina. Bila je to jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, vanjskih dimenzija 8,10×4,80 m, pokrivena kamenim pločama. Tom su prilikom pronađena četiri kamena ulomka svoda i pročelja crkve, dvije željezne alke te par željeznih čavala. S njene južne strane nalazila su se dva stećka u obliku ploča ukrašena bordurama od lozica s trolistima, a na gornjim površinama štitom s mačem. Zapadno od crkve nalazio se jedan stećak ukrašen štitom s mačem i rozetama, okruženim tordiranim vrpcama.