Savjeti za pravilno orezivanje šljive
Orezivanje šljive preporučuje se od studenoga do ožujka (prije kretanja vegetacije) kada to vremenske prilike dozvoljavaju.
Kod sorte Požegača odstranjuje se višak unutrašnjih grana. Vanjske grane se obično ne diraju, osim ukoliko nisu suhe ili polomljene. Prilikom prorjeđivanja grana treba biti umjeren, jer jača rezidba kod požegače utiče na smanjenje prinosa.
Važno je napomenuti da se grane i mladari kod ove sorte ne smiju prekraćivati jer se time smanjuje rodni potencijal.
Stanley, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica su sorte koje traže oštriju rezidbu jer imaju sklonost ka zametanju velikog broja pupoljaka. Sav višak unutrašnjih grana se odstranjuje, a vanjske grane se prekraćuju. Na starijim stablima koja su neadekvatno orezana obično se rodni elementi nalaze na periferiji krune pa je neophodno da se pravilnom rezidbom spriječi premještanje vegetacije na vršni dio krune ili grana. To se postiže jačim skraćivanjem grana i grančica pri vrhu pri čemu se vodi računa da se osnovne grane ne ogole.
Rodni elementi šljive
Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, dugim rodnim grančicama, kratkim rodnim grančicama, kopljastim izraštajima i majskim kiticama. Način rezidbe šljive u rodu zavisi i od toga na kojem tipu rodnih grančica rađa određena sorta šljiva.
Požegača, Stenlej, Čačanska ljepotica i Čačanska rodna rađaju pretežno na kratkim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima koji su se obrazovali na dvogodišnjem i starijem drvetu.
Pri rezidbi treba ostaviti određeni broj jednogodišnjih nerodnih grana na kojima će se razviti kratko rodno drvo. Orezivanje obično počinje odozgo pa naniže, tako što se prekraćuje najviša skeletna grana i pri prekraćivanju se ostavlja jedna vanjska grančica na vrhu.
Također, sve suhe, povrijeđene i polomljene grane, vodopije i grane koje rastu u unutrašnjosti krune treba odsijeći do osnove. Ukoliko su neke grane jače razvijene i postoji tendencija da nadjačaju sekundarne ili primarne grane, treba ih više skratiti. Ako u krošnji postoji neka praznina onda tu treba ostaviti vodopiju, ali se ona mora poviti da ne bi bila previše bujna.
Od rodnih grančica najprije se uklanjaju stare i izrođene, zatim tanke, zasjenjene, a ukoliko ima previše mladih rodnih grana one se moraju prorijediti, kako bi se napravio bilans između generativnog i vegetativnog dijela i omogućilo formiranje rodnih elemenata za sljedeću godinu.
Podmlađivanje šljive
Podmlađivanje je agrotehnička mjera koja se često koristi u ekstenzivnom šljivarstvu. Osnovni cilj ove mjere je da se rezidbom odstrane stari i dotrajali dijelovi krune i da se podstakne redovan vegetativni porast. Bez podmlađivanja nema obnove skeleta krune, nema formiranja novog rodnog drveta, a samim tim ni redovnih prinosa, odnosno roda.
Osnovni pokazatelji da treba pristupiti podmlađivanju šljive su slab vršni prirast, početak sušenja produžnica ramenih grana, ogoljavanje donjih dijelova ramenih grana, a isto tako ako je kruna oštećena usljed lomljenja grana pod teretom roda, snijega, oluje i sl.
Podmlađivanje je delikatna operacija i treba joj prići sa puno pažnje, opreza i znanja. Podmlađivanje ne treba obaviti odjednom, već postupno, tokom 2-3 godine.
Pod podmlađivanjem vodilicu i ramene grane treba skratiti do neke pogodne grane koja će preuzeti ulogu vodilice, a ramenih grana do zauzimanja željenog položaja u prostoru. Presjeci koji se prave ne bi trebali biti veći od 10 cm u promjeru, dok presjeci do 5 cm u promjeru brže zarastaju. Veće rane treba obavezno zagladiti oštrim nožem i zaštititi kalem voskom.
Uspjeh podmlađivanja zavisi i od njege koju je neophodno sprovesti poslije ove operacije. Stablo šljive i ramene grane treba zaštititi krečenjem od utjecaja sunca i mraza. Ova mjera ima za cilj da se spriječi prekomjerno zagrijavanje stabla i ranije kretanje vegetacije a ujedno je i dezinfekciono sredstvo sa kojim se štiti stablo i ramene grane od parazita.
Također, šljive treba obilno đubriti, štititi od bolesti i štetočina i navodnjavati. Podmlađivanje šljiva, najbolje je obaviti tokom januara i februara.
Autor: Grozdanić Rajko, dipl. inž. polj.
Izvor: AgroSavjet
