Schmidt potvrdio, nameće izmjene Izbornog zakona
”Domaći političari su obećali još 12. lipnja 20202., tijekom sastanka s predsjednikom europskog vijeća Charlesom Michaelom, da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem prosinca prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi”, rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u intervjuu za ‘Dnevni avaz’, komentirajući mogućnost nametanja Izbornog zakona.
Komentirajući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Schmidt je ponovio kako naša zemlja sada igra u ”višoj ligi” Ozbiljan posao ”Bh, političari trebaju biti svjesni da pred nama stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorad Dodika, a u budućnosti će primjerice odluke Europskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH”, smatra Schmidt dodajući da ako ono ne bude u skladu s europskim zakonom, plaćat će kazne.
”Ako uđete u europski klub, imat ćete mnogo benefita za građane, ali morat ćete pratiti europske smjernice”, napomenuo je Schmidt.
Izborni integritet
Prema posljednjim informacijama, koje je objavio Radio Sarajevo (RSA), izmjene će se ticati većinom izbornog integriteta, a što se tiče novih tehnologija – otvorit će se put za njihovo uvođenje, ali neće biti obvezne. Središnje izborno povjerenstvo bi prema novim odredbama, trebalo birati predsjednike svih biračkih odbora u cijeloj državi, za razliku od dosadašnjeg zakona gdje ih biraju politički subjekti. Još jedna promjena je, kako piše RSA bila u opticaju, u vezi s brojem mandata iz izbornih jedinica, ali je u zadnjem trenutku odlučeno da se ne ide u ovu promjenu. U ponedjeljak je i američko veleposlanstvo u BiH objavilo izjavu povodom predloženih amandmana na Izborni zakon BiH od strane Ministarstva pravde BiH.
Amerika: ”Predložene izmjene neće doprinijeti”
Kako se navodi, Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, ”malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH”. ”Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora – koje su pomogle SAD i EU – o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine”, navodi se.
Američko veleposlanstvo navodi kako se ”neće postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH”, naveli su iz Veleposlanstva.
Podsjetimo, u prijedlogu Ministarstva pravde, između ostalog, navodi se kako “svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata”. ”Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.
