Schmidt želi skenere i biometrijske identifikacije birača, HDZ i SNSD protiv novih tehnologija
SNSD i HDZ BiH bili su protiv uvođenja novih tehnologija već na sljedećim izborima, iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još krajem prošle godine usvojio prijedlog zastupnika Nenada Grkovića u tom smjeru. Dom naroda o istom prijedlogu trebao bi raspravljati tek 17. srpnja, no i to je pod znakom pitanja.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ozbiljno razmatra intervenciju u Izbornom zakonu BiH kojom bi se omogućilo održavanje općih izbora u listopadu 2026. godine uz primjenu novih tehnologija, prije svega skenera i biometrijske identifikacije birača, doznaje Raport iz više izvora bliskih OHR-u.
Iako su se nedavno pojavile informacije da bi Schmidt mogao nametnuti rješenja koja se poklapaju s prijedlozima HDZ-a BiH za izbor člana Predsjedništva, izvori Raporta tvrde da Schmidt trenutačno nema takve namjere te da mu je fokus isključivo na izmjenama koje se odnose na zaštitu integriteta izbornog procesa.
Moguća intervencija i u proračun?
„Trenutno se razmatraju modeli prema kojima bi Izborni zakon BiH jasno precizirao da se od narednih općih izbora na svim biračkim mjestima u zemlji obavezno primjenjuju skeneri, biometrijska identifikacija birača i videonadzor.
Poznato je da su izmjenama Izbornog zakona koje je visoki predstavnik nametnuo prošle godine nove tehnologije uvedene samo kao pilot-projekt u ograničenom broju općina u FBiH i RS-u te za taj izborni ciklus. Sada bi ta obveza bila proširena na sve buduće izbore u BiH, na sva biračka mjesta i izborne jedinice“, kazao je izvor Raporta.
Međutim, čak i ako Schmidt uvede ovu odredbu u zakon, ona bi bila teško provediva bez osiguranih sredstava. Prema ranijim procjenama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH), za uvođenje novih tehnologija u izborni proces potrebno je oko 112 milijuna KM.
SIP BiH je još početkom ove godine s kompletnom dokumentacijom i podacima o novim tehnologijama upoznao Parlamentarnu skupštinu BiH i druge nadležne institucije, naglašavajući njihov značaj za transparentnije i poštenije izbore.
No Vijeće ministara BiH i ministar financija iz SNSD-a, Srđan Amidžić, ignorirali su zahtjev SIP-a, pa u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za te namjene, zbog čega Komisija ne može pokrenuti potrebne postupke javnih nabava.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da Predsjedništvo BiH još nije usvojilo proračun jer ne pristaje na uvjete koje su im nametnuli Amidžić i Vijeće ministara, posebice u vezi s načinom isplate duga u aferi „Viadukt“. Stoga Parlament BiH još nije ni razmatrao proračun, a nema ni naznaka da bi se kroz amandmane mogla osigurati sredstva za te potrebe.
Ignoriranje inicijative Zastupničkog doma
Izvori Raporta tvrde da bi Schmidtova intervencija mogla uključivati i donošenje posebne odluke koja bi odmah stupila na snagu, a kojom bi se ekspresno osigurala sredstva za „punu provedbu mjera za unapređenje integriteta i transparentnosti izbornog procesa“.
I dok su spekulacije o mogućim novim Schmidtovim intervencijama sve učestalije, postavlja se pitanje hoće li visoki predstavnik čekati ishod sjednice Doma naroda zakazane za 17. srpnja. Na toj sjednici bi se, između ostalog, trebale razmatrati izmjene Izbornog zakona koje je Zastupnički dom usvojio još u prosincu prošle godine na prijedlog zastupnika Nenada Grkovića (Za pravdu i red), a koje također predviđaju obavezno uvođenje novih tehnologija.
Članovi Kolegija Doma naroda PSBiH, Nikola Špirić i Dragan Čović, tek su u travnju ove godine uvrstili taj zakon u dnevni red 16. sjednice Doma, iako je Zastupnički dom još 19. prosinca 2023. tražio hitno razmatranje.
U Zastupničkom domu, samo su SNSD i HDZ BiH bili protiv obaveznog uvođenja novih tehnologija, no zakon je ipak usvojen s 23 glasa „za“. U Domu naroda, SNSD i HDZ BiH ne mogu spriječiti usvajanje zakona, ali ostaje upitno hoće li uopće doći do rasprave o toj točki dnevnog reda.
Također, čak i ako zakon bude usvojen, on sam po sebi ne jamči osiguranje sredstava za implementaciju tehnologija na narednim izborima.
Zato izvori tvrde da je sve izglednija Schmidtova odluka koja bi osigurala financijska sredstva kako bi SIP BiH mogao pravovremeno djelovati u nabavi potrebne opreme.
Prema informacijama Raporta, o izmjenama Izbornog zakona BiH i cjelokupnom izbornom procesu početkom ovog tjedna raspravljali su i članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na razini ambasadora, tijekom redovitog mjesečnog sastanka u Sarajevu.
Na sastanku je, kako se saznaje, dana puna podrška SIP-u BiH koji već mjesecima izrađuje dokumente i prijedloge vezane uz tehničke izmjene Izbornog zakona i implementaciju preporuka Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
