Selver Hrustić pridružio se ruskoj vojsci i završio u ukrajinskom zatvoru

Slučaj Selvera Hrustića, državljanina Bosne i Hercegovine koji se trenutačno nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, prvi je javno potvrđeni primjer sudjelovanja državljana BiH u ruskoj agresiji na strani Moskve u ovom stadiju rata. U razgovoru za Detektor.ba, Hrustić je iz zatvorske ćelije u Ukrajini opisao svoj put od tražitelja azila u Njemačkoj do zarobljenika na prvoj liniji bojišnice.

„Ja sam već ranije mislio pridružiti se vojsci. Dok sam bio na azilu (u Njemačkoj). Jer, proces azila nije se završavao i nisam se mislio pridružiti, tako da… nešto zbog borbe, nego da bih se mogao izboriti za svoje pravo”, rekao je Hrustić.

Za njegov slučaj saznalo se 17. siječnja, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. Ujedno je to prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.

Hrustić je za Detektor otkrio da je boravio u Moskvi i 2022. godine te da se tada pokušao pridružiti ruskoj vojsci kontaktirajući s Kosovskim frontom preko YouTubea. Ta organizacija od ranije je poznata po regrutaciji dragovoljaca s Balkana. „Nešto sam malo kontaktirao, no oni nisu bili zainteresirani.

Tako Bosanac, musliman, nešto. Već su imali lošu reputaciju u medijima”, objasnio je Hrustić. Tada je, kako je rekao, pronašao Dejana Berića. „Njegove videozapise sam gledao i, kada sam bio na azilu u Njemačkoj, kontaktirao sam ga. Već tada. Budući da sam vidio da se azil ne želi okončati. Tako sam njega kontaktirao. 2023. on je rekao da je bolje da ne dolazim. Pošto su još uvijek informacije o Rusiji u vezi sa mnom bile tako loše. Kada sam bio u Moskvi 2022., FSB je službeno mislio da radim za NATO. Pošto je moja služba europska, oni su mislili da sam došao tu nešto učiniti za njih”, rekao je Hrustić.

Dejan Berić ključna veza za odlazak u rat

Detektor je ranije potvrdio da je Hrustić i prije posljednjeg odlaska boravio u Rusiji, što je objavljivao i na svojim društvenim mrežama. Opisujući Berića, Hrustić je rekao da je on bio „konkretan”. „On je govorio: ‘Sve ide po zakonu, kako odredi Ministarstvo obrane’, on ne može tu ništa učiniti, on može pomoći koliko može i to je to. Nije ništa posebno obećavao”, rekao je Hrustić. Dodao je i da ga je Berić upozoravao da rat nije igra. „I posljednjih nekoliko mjeseci posebno je upozoravao da je rat izuzetno opasan”, rekao je za Detektor.ba.

Detektor je potvrdio Berićevu ulogu u regrutaciji srpskih dragovoljaca za rusku vojsku. On je jedan od najpoznatijih srpskih plaćenika u ruskoj vojsci, koji o novostima na ratištu na srpskom jeziku izvještava na svojim kanalima na Telegramu i YouTubeu, koje prate tisuće ljudi. Na pitanja Detektora o Hrustiću, Berić je odgovorio da će čovjek koji je zarobljen, kako je napisao, reći sve što se od njega očekuje.

Selver Hrustić je za Detektor rekao i da je u moskovsku zračnu luku Šeremetjevo sletio 4. rujna u noćnim satima. „Tu sam rekao policiji, već sam znao kako ide proces, tu kažeš policiji u zračnoj luci da se želiš pridružiti vojsci”, rekao je Hrustić. Dodao je i da je nakon toga bio zadržan u policijskoj postaji, a potom je civilnim automobilom odvezen dalje po Moskvi kako bi prikupio neophodnu dokumentaciju. „Treba SNILS (osobni) broj, treba ne znam što, bankovni račun, treba prevesti putovnicu i tako neki dokumenti. I to traje dva do tri dana. Kod mene je trajalo tri dana”, rekao je.

Potom je odvezen u vojni odsjek, gdje je potpisao predugovor. „I isti dan idemo izvan Moskve u Avangard. To je kao vojna škola za djecu. Nešto tako. Tu boravimo dok FSB (ruska služba) provjerava dokumente. Možeš malo trenirati… vojni trening ako želiš”, rekao je Hrustić. Potom je vraćen u vojni odsjek 18. rujna, gdje je potpisao ugovor. „I ti si od tada vojnik”, dodao je. Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH i Srbije.

Očajni uvjeti u ruskoj vojsci

Hrustić je, unatoč tome, završio na bojišnici u Ukrajini. Borio se oko grada Kupjansk-Vuzlovji, gdje je i zarobljen. „Na početku svi misle da je to dobro i da nije teško, no kada krenu na bojišnicu, situacija se brzo mijenja. 90 posto ljudi se želi vratiti. To nije to”, ispričao je Hrustić. On je odnos časnika prema dragovoljcima nazvao „vrlo lošim”. „Vojnike po ugovoru, može se reći, oni izdvajaju od profesionalne vojske.

I uopće ih ne smatraju svojim ljudima”, dodao je. Na pitanje o dragovoljcima s Balkana, Hrustić je rekao da je riječ uglavnom o Srbima iz Srbije te u nešto manjem broju iz BiH. „Razgovarao sam s jednim srpskim zapovjednikom koji ima neku svoju formaciju tamo. Na poligonu sam upoznao jednog Srbina, no on je već mnogo godina u Moskvi, tamo u Rusiji, i ima rusku putovnicu, on je službeno Rus”, rekao je.

Podaci državnog Centra za ratne zarobljenike Ukrajine dostavljeni Detektoru govore o oko 200 ljudi s Balkana koji se bore na ruskoj strani u Ukrajini. Hrustić je ispričao da je njegovo iskustvo u ruskoj vojsci bilo loše te da se na ljude gledalo „kao da nisu ljudi”. „Šalju ljude u smrt. I uopće nemaju suosjećanja s tim. I drugo, uvijek idu po istoj logici. Nikada ne mijenjaju plan. Nas šalju uvijek istom rutom gdje nas dronovi uvijek na istom mjestu ubijaju. I tako ide tri mjeseca, znaš. I oni nikada ne žele promijeniti plan”, rekao je on.

Dodao je i da, dok je bio na bojišnici, nije dobivao dovoljno vode. „Pitke čak nedovoljno. S hranom je sve u redu. S vodom je uvijek problem. Industrijska voda za pranje, za kupanje uopće ne postoji na bojišnici. Snalazi se kako znaš”, dodao je on. Upitan bi li se vratio u Rusiju, Hrustić je odgovorio odrično. Kao obrazloženje naveo je činjenicu da bi ponovno završio na bojišnici.

Za to vrijeme u BiH, Odsjek za terorizam Tužiteljstva Bosne i Hercegovine zatražio je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) izvrši provjere navoda o Hrustiću. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao je krajem siječnja na konferenciji za medije da su informacije koje su stigle iz Ukrajine o Hrustiću šture i najavio sastanak s njegovim ocem Fahrudinom Hrustićem.