Sindikati tvrde da Vlada HNŽ povlači poteze kakvi se viđaju samo u ‘demokratskoj’ Srbiji

Prosvjetni djelatnici Hercegovačko-neretvanske županije suočeni su s teškom odlukom – prihvatiti povećanje plaća pod uvjetima koje postavlja Vlada ili zadržati pravo na štrajk u punom obimu.

Nesuglasice između Sindikata obrazovanja HNŽ i Vlade zakomplicirale su se nakon što je Vlada predložila povećanje koeficijenata i osnovice plaća, ali uz aneks kojim bi se značajno ograničilo pravo na štrajk. Sindikat ovu ponudu smatra neprihvatljivom, dok iz Vlade tvrde da žele osigurati kontinuitet obrazovanja i zaštitu prava djece.

Situaciju dodatno komplicira i jučerašnja presuda Županijskog suda u Mostaru, prema kojoj je prethodni štrajk prosvjetara proglašen nezakonitim.

Radije manja plaća , nego uvjetovanje

”Dali su nam rok do kraja današnjeg radnog vremena da se očitujemo o njihovoj ponudi. Sve je izglednije da se ovakva uvjetna ponuda neće prihvatiti, radije ćemo ostati na manjoj plaći nego pristati na ovaj uvjet Vlade HNŽ”, kazala je za Hercegovina.info Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja HNŽ.

Naime, Vladin prijedlog prosvjetnim djelatnicima uključivao je povećanje koeficijenata za 8 % već za plaću u veljači. Također, ponuđeno je i povećanje osnovice u iznosu od 5 %, koje bi se primjenjivalo od 1. listopada 2025., te dodatnih 5 % tijekom 2026. godine. Međutim, ponuda je uključivala i aneks vezan za regulaciju štrajka.

”Sporno je to što mi više ne bismo imali pravo na štrajk u klasičnom obliku, već bi on bio ograničen na pola nastavnog sata”, pojašnjava.

Iz Vlade HNŽ tvrde da štrajk, kao osnovno pravo, nije zabranjen niti postoji namjera da se zabrani, već ga žele regulirati kako bi ”zaštitili nepovredivo pravo djeteta na obrazovanje i osigurali nesmetano odvijanje nastavnog procesa”.

”Vlada želi eksplicitno zaštititi nepovredivo pravo djeteta na obrazovanje i osigurati nesmetano odvijanje nastavnog procesa. Time štrajk nije zabranjen, već je jasno reguliran način na koji bi se mogao provoditi. To ne predviđa apsolutni prekid nastave niti izvođenje djece na ulice. Uostalom, i posljednja presuda Županijskog suda u Mostaru jasno je potvrdila da je nedavni štrajk, kada su djeca dulje od mjesec dana bila izvan školskih klupa, bio potpuno nezakonit, a to otvara i pitanje eventualne kaznene odgovornosti”, stoji u priopćenju Vlade HNŽ.

Vlada nadalje tvrdi da aneks ne podrazumijeva zabranu štrajka, već jasno utvrđuje da se, u pitanjima koja su regulirana kolektivnim ugovorom i koja se poštuju, štrajk neće održavati. U svim ostalim slučajevima štrajka, minimalni poslovi bili bi uređeni na način koji poštuje i pravo učenika na obrazovanje, što znači da bi nastavnici obavljali minimum poslova iz svoje primarne djelatnosti, slično kao što je regulirano kolektivnim ugovorima u drugim sektorima.

I dok iz Vlade HNŽ tvrde da štrajk ne zabranjuju, već ga reguliraju u interesu djece, Čomić to vidi kao ograničavanje, uspoređujući ga s praksom u Srbiji.

”Ovakvo ograničavanje štrajka ne postoji ni u jednoj zemlji regije osim u Srbiji. U Zakonu o štrajku jasno stoji da se štrajk ne smije ograničavati. On nije klasificiran kao djelatnost koja mora funkcionirati u nekom obimu, poput elektroprivrede ili poštanskih usluga, koje se ne smiju u potpunosti zaustaviti. No, školstvo ne spada u tu kategoriju. Očito je da je našem ministru palo na pamet da prepiše nešto iz ‘demokratske’ Republike Srbije i to nam ponude”, naglasila je Čomić.

Nepripremljene izmjene na sastanku

Čomić objašnjava da su im izmjene novog prijedloga predstavljene tek kada su stigli na sastanak s Vladom.

”Oni su nama jučer na stol stavili te izmjene i prijedloge. Nisu ih čak ni poslali dan ranije da ih pregledamo. Tek smo tada morali čitati i analizirati što su pripremili. Nije bilo prostora za dogovor – bilo je ili prihvatite ovo, ili nećete imati ništa”, istaknula je.

Sindikati sada imaju rok od 15 dana da se očituju.

”Zakonski imamo 15 dana da se očitujemo o njihovim prijedlozima. Dostavit ćemo svoje prijedloge izmjena kolektivnog ugovora, ali oni ih sigurno neće prihvatiti. Nakon toga slijede pregovori”, objašnjava Čomić.

Kolektivni ugovor prosvjetara istječe početkom lipnja i vrijedit će još tri mjeseca. Ako ne dođe do dogovora, prestat će važiti. Čomić vjeruje da je upravo to strategija Vlade.

”Čini mi se da idu radikalnim putem i da ćemo s novom školskom godinom krenuti bez prava koja su regulirana kolektivnim ugovorom. Nešto slično već se dogodilo u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gdje su zaposlenici pola godine bili bez svih prava osim onih propisanih Zakonom o radu. Mislim da naša Vlada gdje god čuje nešto represivno, to jednostavno prepiše”, smatra Čomić.

Presuda Županijskog suda

Čomić se osvrnula i na jučerašnju presudu Županijskog suda.

”Još uvijek službeno nismo dobili presudu, očekujemo je danas. No, zanimljivo je da u ovoj zemlji jedan portal ima presudu prije stranke u postupku. Čak su je slikali i objavili u jednom od komentara”, istaknula je.

Dodaje da su, očito, za presudu znali svi prije njih.

”Jučer smo ujutro imali sastanak s Vladom HNŽ, a poslije smo shvatili da su već imali informaciju sa suda da je naša žalba odbijena. Tijekom sastanka su se smijali i govorili o presudi, iako nisu direktno priznali da su znali za nju. Kasnije smo ipak saznali da su bili obaviješteni”, kazala je.

Prema njezinim riječima, sud je odbacio mnoge argumente sindikata, a kao razlog za proglašenje štrajka nezakonitim naveo je činjenicu da nisu dostavljene adrese svih škola koje su sudjelovale u štrajku.

”Sud je odbacio većinu naših argumenata, a ostavili su samo dva razloga. Jedan od njih je taj što nismo naveli adrese škola koje su sudjelovale u štrajku u prijavi MUP-u. No, postoji registar osnovnih i srednjih škola, i dobro je poznato koje su škole javne ustanove. U nijednom zakonu ne postoji odredba koja bi zahtijevala takav popis. Zamislite da telekom provodi štrajk i da ima 100 poslovnica – bi li morali navesti svih 100 adresa? To jednostavno nema smisla”, objašnjava Čomić.

Na kraju, ističe da su sve aktivnosti sindikata bile usmjerene na poboljšanje statusa prosvjetnih djelatnika, dok je Vlada to shvaćala kao osobni napad.

”Jasno nam je rečeno da smo našim aktivnostima nanijeli štetu Vladi. Drugi sindikati nisu poduzimali ništa, a sada potpisuju nove kolektivne ugovore. Što je ovo drugo nego osveta?”, zaključila je Čomić.